Sedma godina bez završnog računa države

BEOGRAD, Ministarstvo finansija Srbije sedmu godinu za redom nije objavilo završni račun države, tako da se ne zna kako je potrošen novac iz poreza, akciza, taksi i doprinosa.

Ministar finansija Srbije Diana Dragutinović je izjavila da će “dati sve od sebe” da završni račun za prošlu godinu bude objavljen.

Rok za podnošenje završnih računa za sva preduzeća u Srbiji prošao je 28. februara, ali taj rok, izgleda, ne važi za državu.

Na koji način je prošle godine trošen novac poreskih obveznika najranije će se znati u septembru. Toliko će državnoj revizorskoj instituciji trebati da pregleda sve prihode i rashode budžeta Srbije, i to ako odmah počne da radi.

“Završni račun za 2007. godinu nalazi se u skupštini, ali bez zvaničnog mišljenja državnog revizora. Trebalo bi da postoji i mišljenje revizora da bi to bilo validno za diskusiju u parlamentu”, rekla je Diana Dragutinović.

Srbija i Bjelorusija su jedine evropske zemlje koje izbegavaju da podnose završni račun budžeta, javlja danas B92.

Skrivanje trošenja novca poreskih obveznika obilježje je južnoameričkih “banana republika” i najsiromašnijih država Afrike. U zemljama Evropske unije tako nešto predstavlja ozbiljno krivično djelo.

Zbog neobjavljivanja završnog računa države ne zna se koliko novca je otišlo na službene troškove i troškove reprezentacije vlade.

Prema podacima Agencije za privatizaciju, nekadašnja društvena preduzeća su od 2002. do 2008. prodata za 2,7 milijardi evra, ali je prema podacima Uprave za trezor u budžet, ne računajući prvih 14 mjeseci privatizacije, uplaćeno svega oko 600 miliona evra.

U taj iznos nije uračunat prihod od prodaje Naftne industrije Srbije jer, kako kažu u Upravi za trezor, ne raspolažu tim podacima.

Prema proceduri i zakonu, Agencija posle prodaje izmiruje sopstvene troškove, plaća usluge konsultantskih kuća i namiruje povjerioce ako je prodato preduzeće bilo u stečaju, pa ostatak novca uplaćuje u budžet.

Ne zna se koliko je novca Agencija potrošila za te usluge, ali je činjenica da je prema zvaničnim podacima uplaćeno u budžet skoro pet puta manje od ukupnih privatizacionih prihoda.