ZAGREB, Nakon što je Brisel dogovorio 110 milijardi evra pomoći Grčkoj štedljivi Slovenci, Nijemci, Austrijanci i ostali iz evro zone užasno su ljuti na Grke i svoje političare.
Hrvatski “Jutarnji list” navodi da se u posljednjih nekoliko dana vrše računice koliko će svaki od njih morati dati da bi “spasio rastrošne Mediterance”. Slovence posebno ljuti činjenica da oni, s prosječnom platom od 800 evra, moraju spašavati Grke s platom od 1.200 evra.
Pripisuju im i to što Grci imaju veći dohodak po stanovniku, veća socijalna davanja i veće minimalne plate, a Slovenci ih, uz to, percipiraju kao naciju koja malo radi, a želi trošiti.
Ljuti ih i to što Slovenija mora dati 384 miliona evra, zbog čega će, kako očekuju analitičari, imati rebalans budžeta.
“Jutarnjem listu” su u Ministarstvu finansija Slovenije rekli da se nadaju da zbog Grčke neće biti rasprodaje “porodične srebrnine”. Druge su opcije da Slovenci novac uzmu iz vlastitih deviznih rezervi, koje iznose 3,8 milijardi evra, ili zaduživanjem na inostranom tržištu.
Jedna od ideja, prema slovenačkim ekonomskim analitičarima je i da se podigne porez na gorivo i da se od te razlike plati udio u grčkom spašavanju.
List ocjenjuje da je najteže ipak njemačkoj kancelarki Angeli Merkel, jer će Njemačka podnijeti najveći dio tereta: 22,4 milijarde evra.
“Radišni i štedljivi Nijemci su ljuti. Najviše im smeta što su njihove plate zamrznute i penzije smanjene kako bi vlastitu privredu učinili konkurentnijom u krizi pa pitaju: ako je Njemačka morala proći kroz to, zašto nisu mogli i drugi? Isto ih tako, pedantne i marljive kakvi već jesu, silno nervira grčko izbjegavanje plaćanja poreza i tamošnji rani odlazak u penziju”, navodi se u tekstu.
Nakon Njemačke koja plaća najveći ceh, a Angela Merkel uvjerava svoje birače da Njemačka samo pomaže Grčkoj i da će joj taj novac biti vraćen, u što mnogi baš ne vjeruju, Francuzi su sljedeći najveći spasioci Grčke sa 16,8 milijardi evra, a za taj će se iznos zadužiti na međunarodnom tržištu. Ljutiti su i Holanđani koji daju 4,7 milijardi evra, Austrijanci (2,3 milijarde) i ostali. Španci, Italijani, Portugalci i Irci su tiši, mada i oni moraju dati novac za spas, jer ne znaju hoće li nakon Grčke kriza uzdrmati njihove ekonomije.
Komentariši