Mali akcionari su dobili spor protiv MH ERS i RITE Gacko!
Da li je u pitanju Pirova pobjeda ili nešto drugo, nismo mogli saznati iz medija, jer je ova vijest uredno zataškana od strane vladajuće medijske klike.
Da podsjetimo, u proljeće 2007. godine je finalizovan sporazum između RITE Gacko i Češke elektroprivrede, prema kojem se osniva novo preduzeće NERS doo, u kojem bi RS i ČEZ imali 49% i 51% učešća, respektivno. Mali akcionari emitenta RITE Gacko su se osjetili ugroženim i podnijeli tužbu za zaštitu svojih imovinskih prava, sugerišući da je većinski akcionar (MH ERS odnosno Republika Srpska) odlučio da imovinu postojećeg RITE Gacko prepiše na novo pravno lice (u vidu uloga) u kojem bi mali akcionari izgubili bilo kakva prava (glasačka, raspodjela dividende, pravo na udio u eventualnom stečaju itd.). Nakon dvije godine suđenja, rezultati su objelodanjeni, na dan 19.10.2009. godine.
Stručna javnost i dio šire domaće i strane javnosti vrlo dobro zna da ovaj slučaj nije usamljeni slučaj utuživanja dvije strane sa oprečnim ekonomskim interesima, već da je imao široke posljedice kako na ekonomskom (krah Banjalučke berze, odustajanje ČEZ od ovog ‘joint venture opljačkaj me’ projekta), tako i na političkom planu (kredibilitet Vlade RS je došao u pitanje).
Pobjeda bez novca
Jasno je da su tužioci (mali akcionari, zapravo zatvoreni investicioni fondovi) krenuli sa maksimalističkim zahtjevima u tužbi. Pored raskidanja sporazuma o zajedničkom ulaganju, tražili su i da im MH ERS nadoknadi vrijednost njihovih akcija u ukupnom iznosu od 113 miliona KM plus zakonske zatezne kamate počev od 15.05.2007. (jer je 16.05.1007. potpisan sporazum između RITE Gacko i ČEZ). Tokom protekle dvije godine, u više navrata se špekulisalo o eventualnoj nadoknadi malim akcionarima, pa su se spominjale cijene koje bi bile ponuđene, a kretale su se u vrijednosti od 0,80 KM do 1,30 KM po akciji. Ovi podaci su bili povremeno objavljivani u medijima, a ugovarač je navodno bilo predstavništvo ČEZ u Beogradu. Da podsjetimo, 11.05.2007. cijena akcije RITE Gacko je iznosila 2,00 KM na Banjalučkoj berzi a onda je obustavljena trgovina na 7 dana zbog važnih korporativnih vijesti o tom emitentu (upravo potpisivanje pomenutog sporazuma).
Odlukom Osnovnog suda u Trebinju, od 19.10.2009. godine, usvojen je zahtjev tužilaca da se poništi odluka skupštine akcionara RITE Gacko na kojoj je usvojen dokument kojim se dogovaraju detalji saradnje ČEZ i MH ERS. Dalje, Sud je takođe poništio odluku skupštine akcionara kojom se usvaja izvještaj o vrijednosti uloga RITE Gacko u NERS doo.
Sa poništavanjem ove dvije odluke, jasno je da:
– ne postoji pravni osnov (saglasnost akcionara RITE Gacko) o namjeravanim korporativnim radnjama i zajedničkom ulaganju sa ČEZ;
– sam NERS doo de fakto prestaje da postoji, budući da ulog RS više ne može da egzistira (jer se njegova vrijednost ne može procijeniti);
– posljedično, projekat zajedničkog ulaganja pod zamišljenom pravnom formom više ne postoji.
Potvrđena nezakonitost
Ovim odlukama su potvrđene tvrdnje malih akcionara o nezakonitom izdvajanju imovine iz postojećeg RITE Gacko, i potvrđena je nezakonitost ovakvog zajedničkog ulaganja u NERS doo. Ovo je presuda od velikog značaja za pravni sistem u RS, jer se po prvi put u jednom bitnom slučaju štite prava akcionara od strane pravosudnog sistema RS. Presuda je još značajnija time što su tužioci u stvari privatni investicioni fondovi, a tužena je u stvari država-entitet RS. Poruka koja je ovim poslana iz Osnovnog suda iz Trebinja jeste da ni država nema pravo da oduzme ili otuđi bilo pojedincu bilo pravnom licu njegovo pravo na svojinu.
S druge strane, maksimalistički zahtjev malih akcionara o novčanoj nadoknadi nije usvojen. Pošto se RS prvi put susreće sa ovakvim pravno-ekonomskim pitanjem, pokušaćemo razjasniti problematiku:
Da bi uopšte bilo povoda o nadoknadi malih akcionara, odnosno isplati određenog iznosa po akciji na dan određenog presjeka, emitent mora biti suspendovan sa berzanskog trgovanja. Ne može se tražiti nadoknada na 15.05.2007. a da se tim emitentom trguje sve vrijeme. Jer, isplatom-nadoknadom fondovima bi se prekršila prava ostalih malih akcionara, koji su prodali svoje akcije na berzi nakon toga (pod uticajem loših vijesti o zajedničkom ulaganju).
Institucije zakazale
Iz ovoga se vidi da su, ponovo, institucije tržišta kapitala RS zakazale. Ako je trgovanje sa emitentom RITE Gacko bilo zaustavljeno sredinom maja 2007. zbog važnih novosti o emitentu RITE (sklapanje sporazuma), zašto onda nije takođe zaustavljeno u jesen 2007. godine zbog jednako važne novosti-pokretanju tužbe malih akcionara?
Zašto je vijest o tužbi malih akcionara manje važna od vijesti o ulaganju ČEZ-a u RITE Gacko? Da su institucije tržišta kapitala RS zaustavile trgovanje sa RITE Gacko od momenta podnošenja presude sve do okončanja postupka, to bi imalo sljedeće efekte:
– blokiranje emitenta sa trgovanja bi ovaj sudski proces stavilo u srž interesa akcionara i investitora, kako u RS tako i u inostranstvu;
– i ČEZ i Vlada RS bi bili svjesniji da će imati probleme sa ovakvim vidom ulaganja, i eventualno bi našli kompromisno rješenje (tipa formiranje NERS a.d., a ne d.o.o. i priznavanje učešća malih akcionara u NERS o čemu se isto tako pričalo);
– ekonomija RS i tržište kapitala RS u očima inostranih investitora (od kojih zavise) bi dobili na ugledu, pokazujući da korporativne obmane u RS ne mogu proći nekažnjeno.
Sporan dan presjeka
S druge strane, u pitanju nadoknade malih akcionara, takođe je sporan dan presjeka. Krajem 2006. je bilo evidentno da će ČEZ ulagati putem NERS doo. Zato bi tužena strana u ovom postupku mogla da postavi pitanje zašto se traži nadoknada na dan 15.04.2007., umjesto npr. na dan 31.12.2006? A ova dva datuma se bitno razlikuju jer vrijednost akcije RITE Gacko na dan 29.12.2006. je iznosila 1,26 KM, što je vrijednost 37 procenata manja od tražene.
U svakom slučaju, sud je odbio zahtjev za nadoknadom malih akcionara. Trenutna vrijednost akcija emitenta RITE Gacko se kreće oko 0,20 KM. Investicioni fondovi su pretrpjeli velike gubitke u svojim portfeljima. Međutim, iste gubitke su pretrpjeli i na ostalim emitentima iz sastava MH ERS u kojima nije bilo ovakvih ‘zajedničkih ulaganja’.
Već je poznata stvar da je ČEZ pokrenuo arbitražni postupak protiv RS po pitanju ovog slučaja. Jasna stvar, a krivac je niko drugi nego Vlada RS, koja je, umjesto da je uvažila zahtjeve malih akcionara, i da i oni dobiju učešće u upravljanju i raspodjeli dobiti NERS ad (a ne doo), nastavila da vodi svoju politiku, koja je rezultirala odustajanjem ČEZ i neizgradnjom drugog bloka RITE Gacko. Očekujući arbitražni proces, izvjesno je da će ovakva politika Vlade RS koštati poreske obveznike nekoliko desetina miliona KM.
Pirova pobjeda
Suma summarum, bez sumnje je u pitanju Pirova pobjeda. Mali akcionari su ‘istjerali pravdu’ praznih džepova dočekavši kraj procesa, RITE Gacko nije dobilo drugi blok, tržište kapitala RS je (p)ostalo malo, nelikvidno tržište sa dnevnim prometima manjim od prometa boljeg bankomata, RS je u očima stranih investitora percipirana kao lopovska država-entitet u kojoj niko ne garantuje za institut vlasništva. Da li su u Vladi RS zadovoljni ovakvim tokom dešavanja, saznaćemo brzo jer će se ovaj proces neće moći zataškivati od očiju javnosti još dugo.
U nadi da ovaj tekst čitaju čelnici iz nadležnog Ministarstva, Vlade, Uprave ERS, te Komisije za HOV RS, postavljamo javno spisak pitanja:
1. Da li ovakva presuda malim akcionarima znači da je ERS RS, odnosno Vlada RS, svjesno obespravila ostale (male) akcionare u RITE Gacko ad Gacko?
2. Kako Premijer RS i Ministar privrede RS objašnjavaju činjenicu da od novog bloka u RITE Gacko nema ništa? Kako će objasniti ovu činjenicu građanima RS a pogotovo Gatačkog kraja?
3. Kako Premijer RS i Ministar privrede RS komentarišu arbitražni postupak? Iz kojih izvora će se platiti eventualna negativna arbitražna presuda?
4. Da li su Premijer RS i Ministar privrede RS (bili) svjesni da bi formiranjem NERS ad mali akcionari vjerovatno povukli tužbu, odnosno da se projekat sa ČEZ-om mogao realizovati? Ako jesu, zbog čega nije tako postupljeno?
5. Da li se Premijer RS i Vlada RS osjećaju odgovornim zbog propasti projekta?
6. Kako Uprava ERS, a pogotovo Direktor ERS komentarišu propast projekta?
7. Da li će ovakvi projekti biti uvertira za privatizaciju ERS?
8. Šta je učinila entitetska Komisija za HOV po pitanju zaštite prava malih akcionara?
9. Zašto nije blokirano trgovanje sa RITE Gacko od dana podnošenja tužbe do donošenja presude?
10. Zašto nema nijedne javne reakcije regulatora tržišta kapitala RS po pitanju pozitivne sudske presude u ovom slučaju?
Autor: Siniša Božić /bozicsinisa@yahoo.com/
Napomena: Ovaj tekst ne odražava politiku redakcije. Poslovni portal Capital.ba ne snosi odgovornost za napisanu analizu, kao što ne čini ni za ostale komentare. Analiza predstavlja lični stav autora.
Očekujemo Vaše mišljenje. UKLJUČI SE U RASPRAVU!!!
Komentariši