Šoškić: Srbiju ojadiše cijene hrane

BEOGRAD, Aprilsko povećanje plata i penzija u javnom sektoru stvara određene rizike i dodatne inflatorne pritiske. Očekujem da će od jula, kada inflacija počne značajnije da pada i ti rizici biti manji – kaže u razgovoru za ”Novosti” guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić.
* Vlada je, na vašu inicijativu, za mjesec dana odložila poskupljenje struje. Ali, iz Nemanjine sada najavljuju novo povećanje kontrolisanih cijena, kao što je poskupljenje gasa, uglja…
– Vlada se obavezala da će ove godine kontrolisane cijene maksimalno da rastu do devet odsto. Sa aprilskim poskupljenjem struje, one su već porasle za oko 8,4 odsto. Dakle, Vlada je praktično već iskoristila mogućnost podizanja kontrolisanih cijena. Pri tom, mislim da bi bilo prirodno da ove godine kontrolisane cijene rastu manje nego što je maksimalno dogovoreno za 2011. godinu, jer su prošle godine one porasle za oko 1,5 odsto više od gornje granice dogovorenog. Naravno, sve ovo je važno ako Vlada i NBS, u dogovoru i zajedničkim mjerama, treba Srbiju da vode ka relativno niskim nivoima inflacije.
* Još kao kandidat za guvernera tražili ste da Vlada povuče određene korake kako bi cijene, posebno hrane, ostale u ciljanim okvirima. Sličan zahtjev imali ste i u pismu koje ste nedavno uputili premijeru. Za gotovo godinu dana očito se ništa u tom pravcu nije dogodilo?
– Tačno je da je najveći dio trenutne inflacije posljedica rasta cijena hrane. Od 9,9 odsto povećanja inflacije za godinu dana, 90 odsto se odnosi na rast cijena hrane. Jedan dio je izazvan rastom cijena hrane na svjetskom tržištu, ali je bitan impuls cijenama na tržištu u Srbiji, po svoj prilici, dalo odsustvo zdrave konkurencije na pojedinim dijelovima tržišta proizvodnje, otkupa i prometa poljoprivrednih proizvoda, neadekvatnih mjera zaštite domaćeg tržišta, subvencija i intervencija iz robnih rezervi. Vjerujem da je Vlada svjesna problema i da radi na njihovom otklanjanju.
* Imate li bilo kakvih nagovještaja da će se to skoro desiti?
– O tome smo ponovo razgovorali sa predstavnicima nadležnih ministarstava i Narodna banka Srbije očekuje konkretne rezultate u narednom periodu. Teško možemo govoriti o mogućnosti dugoročnog stabilizovanja kretanja cijena, što je Srbiji preko potrebno, ako nismo u stanju da postavimo odgovarajuće sistemske mjere za stabilizaciju cijena hrane koja, kao što znamo, učestvuje sa 37,8 odsto u ukupnoj inflaciji kod nas.
* Ministar poljoprivrede već za narednu nedjelju najavljuje da će osnov sistemskih mjera u oblasti poljoprivrede biti subvencionisani krediti za agrar. Vjerujete li da je to dobra ideja, ako država od naredne godine izlazi iz programa subvencija, recimo, za privredu?
– Podsticanje poljoprivredne proizvodnje može uticati na rast ponude poljoprivrednih proizvoda, i to može biti korisno ako se time obezbjeđuju jeftinija hrana za građane i sirovine za domaću prehrambenu industriju. Ako se ovi podsticaji prelivaju od poljoprivrednih proizvođača ka posrednicima ili ka kupcima u inostranstvu, onda bi se opravdano postavilo pitanje da li je to razumno trošenje novca poreskih obveznika. Znamo da se podsticaji i subvencije mogu raditi na različite načine, ali to nije dovoljno. Moraju se ozbiljno obračunati sa postojećim monopolima, preispitati politika prelevmana, subvencija i izvoza, kao i politika intervencija iz robnih rezervi. Razumio sam da oko ciljeva i mogućih mjera postoji visoka saglasnost između Vlade i NBS. Nadam se da će ova, načelna saglasnost, ubrzo biti materijalizovana u formi efikasnih mjera Vlade.
* Stiče se utisak da se, za svaku novu mjeru, Vlada oslanja na poslovne banke. Tako je sa reprogramom kredita za građane i privredu, pozajmice za stočare… Može li to da ”razvodni” restriktivnost monetarne politike?
– Potencijalno, da. Ono što se često nedovoljno razumije je da je svaka subvencija na strani kamata u suprotnosti sa restriktivnom monetarnom politikom. Tada zapravo jedna grana države poskupljuje finansiranje, dok druga vrši namjensko pojeftinjenje finansiranja. Otuda, u krajnjoj liniji, subvencionisanje kamata izaziva veći rast referentne kamatne stope, nego što bi, inače, bilo potrebno. Ranije je korišćena obavezna rezerva, kao mehanizam za podsticanje kreditiranja. Početkom 2010. godine NBS je konačno napustila ovakvu praksu i smatram da je to bio ispravan potez i da se na takve mjere, bez pozitivnog primjera u svjetskoj praksi, ne treba vraćati.
* Evro je na nivou iz februara prošle godine. Da li vas iznenađuje ovo jačanje domaće valute?
– Trend rasta vrijednosti dinara u odnosu na evro je posljedica, prije svega, visokih kamatnih stopa u zemlji izazvanih visokom inflacijom, ali i padom premije rizika naše zemlje. NBS je bila svjesna činjenice da preterani rast referentne kamatne stope može da izazove priliv novca iz inostranstva i otuda je podignut nivo obavezne rezerve početkom ove godine kako bi se spriječilo prjeterano podizanje kamatnih stopa.
* Može li biti loših efekata od toga što je jačanje dinara posljedica prodaje državnih zapisa investitorima koji su privremeno na tržištu, a ne direktnih stranih investicija?
– Dodatni priliv kapitala u zemlju je trenutno uglavnom u obliku kratkoročnih i srednjoročnih portfolio investicija. Kvalitetniji priliv kapitala bi bio u obliku dugoročnih investicija, posebno u obliku realnih ulaganja, posebno u izvoznu industriju i poljoprivredu.
* Ali, kako do toga doći?
– Važno je da se stvori jeftina i efikasna država i ukupan povoljan poslovni ambijent kako bi se i promijenila struktura priliva kapitala u pravcu kvalitetnijih investicija koje direktno otvaraju radna mjesta u izvozno orijentisanim ekonomskim aktivnostima.
Spremni smo
* Hoće li NBS reagovati, jer, kako privrednici kažu, njima treba stabilan i realan kurs?
– NBS pažljivo prati situaciju na tržištu. Ne isključujem mogućnost i drugih mjera ili kombinacije instrumenata monetarne politike sa ciljem stabilizacije cijena i kretanja na finansijskom tržištu zemlje.
Pregovori sa MMF o reformama
* Vjerujete li da će se u pregovorima o novom aranžmanu sa MMF preskočiti teške teme, poput dogovorenih strukturnih reformi?
– Iako bi aranžman sa MMF verovatno trebalo da bude iz predostrožnosti, pregovaračke procedure i buduće misije MMF biće po svoj prilici vrlo slične onima koje smo imali u prethodnom stend baj aranžmanu. Ovog puta, međutim, trebalo bi očekivati da akcenat upravo bude na dugo odlaganim strukturnim reformama. Novosti

Comments

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

More posts