BANJALUKA, Iako je osnovano da procesuira najteže slučajeve privrednog kriminala za koje slijedi kazna od minimalno pet godina zatvora, Specijalno tužilaštvo RS-a ne uspijeva dokazati takve optužbe. Sudovi funkcionere oslobađaju odgovornosti ili ih osuđuju na zatvorske kazne od tri mjeseca do dvije godine.
Kada su entitetske vlasti u Banjoj Luci prije pet godina najavile da će se obračunati sa krupnim kriminalom, njihovo novo oružje bilo je Specijalno tužilaštvo Republike Srpske (RS). Tadašnji premijer RS-a Milorad Dodik kazao je da će ovo tužilaštvo pojačati kapacitete pravosuđa u borbi protiv najtežih krivičnih djela.
Međutim, analiza Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva je pokazala da optužnice protiv funkcionera padaju ili ih sud osuđuje na male kazne. U presudama se navodi da su činjenice optužbe nejasno opisane, dokazi nedovoljno analizirani, a u jednom slučaju je ovo tužilaštvo kritikovano zbog izostavljanja dokaza koji idu u prilog optuženim.
Specijalno tužilaštvo je formirano da procesuira organizovani kriminal i najteže oblike privrednog kriminala. Čine ga tim od sedam tužilaca i glavni specijalni tužilac. Prema riječima Džerada Selmana, ministra pravde RS-a, na raspolaganju su im najbolji policijski istražitelji. Svoje predmete procesuira pred Posebnim odjeljenjem Okružnog suda u Banjoj Luci, a u žalbenom postupku pred Vrhovnim sudom RS-a.
Za privredni kriminal do sada je procesuirano 59 osoba, od čega je njih 39 osuđeno na ukupno 25 godina zatvora. Šest je dobilo uslovnu kaznu, dok ih je 14 oslobođeno.
Mada bi tužilaštvo trebalo procesuirati djela koja nose kaznu od najmanje pet godina zatvora, dvije trećine osuđenih dobilo je između tri i šest mjeseci, dok je najveća izrečena kazna dvije godine.
Želimir Lepir, predsjednik Posebnog odjeljenja za organizovani i najteže oblike privrednog kriminala, kaže da tužioci u početku terete optužene za teža krivična djela, da bi kasnije tokom sudskih procesa morali mijenjati optužnicu, zbog čega se i izriču male kazne.
Istovremeno, u predmetima organizovanog kriminala, najčešće za trgovinu drogom i oružane pljačke, osuđeno je 67 osoba – na ukupno 290 godina zatvora. Skoro polovina osuđenih je dobila kaznu od pet i više godina. Najveća izrečena kazna je 27 godina zatvora.
.
Očekivali supermena, ugledali se na Eliota Nessa
Neki od bivših i sadašnjih poslanika Narodne skupštine RS-a koji su prije pet godina glasali za osnivanje Tužilaštva danas kažu da ono nije ispunilo svoju funkciju.
Nikola Baštinac, poslanik vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata, kaže da nije zadovoljan radom Specijalnog tužilaštva, iako su doneseni zakoni koji im pružaju dobre preduslove za rad.
“Nadam se da će u narednom periodu više i bolje raditi”, dodaje Baštinac.
“Specijalno tužilaštvo je totalni promašaj”, kaže Milosava Jakovljević, nekadašnji poslanik Stranke za BiH.
Javljajući se za riječ u aprilu 2006. godine kada se raspravljalo o osnivanju tužilaštva, izjavila je da specijalnog tužioca zamišlja “kao supermena, sa maskom – izuzetno hrabrog čovjeka”.
Danas kaže da je očekivala da će voditi slučajeve poput srbijanskog specijalnog tužilaštva koje je nakon atentata na bivšeg premijera Zorana Đinđića pokrenulo akciju Sablja, u kojoj su uhapšene i osuđene vođe velikih kriminalnih klanova u Srbiji.
“Ništa nisu uradili”, kaže Jakovljević.
Njenog kolegu, poslanika Socijaldemokratske partije Slobodana Popovića, Specijalno tužilaštvo je asociralo na tim Eliota Nessa – Nesalomivog – specijalnog tužioca koji se početkom prošlog vijeka borio protiv mafije u Americi. Danas kaže da su bili upravu oni koji su sumnjali da će Specijalno tužilaštvo RS-a služiti u borbi protiv kriminala.
“Oni su formirani samo zato da se napravi jedna javna prezentacija, kao da se nešto dešava, a ustvari se ništa nije dešavalo”, dodaje Popović.
Specijalno tužilaštvo je početkom ove godine procijenilo da je u njihovoj nadležnosti slučaj uzimanje mita od 2.000 KM, iako krivični zakon za to djelo predviđa kaznu zatvora od jedne do pet godina. Optužnica je teretila Desimira Komljenovića, inspektora Republičke uprave za inspekcijske poslove RS-a, da je od direktorice preduzeća Unametal iz Novog Grada uzeo 2.000 KM kako bi izvršio inspekcijski pregled.
Komljenović je priznao krivicu i osuđen je na 18 mjeseci zatvora. Međutim, 
Miroslav Mikeš, njegov advokat, kaže da to nije bio slučaj za Specijalno tužilaštvo RS-a, ali im je dobra reklama.
.
.
„Tužilaštvo ima pravo da bira predmete i određuje nadležnost“, objašnjava Lepir.
Mikeš navodi da je tužilaštvo ostvarilo najlošije rezultate u slučajevima privrednog kriminala, jer su optuženi ili oslobađani ili su im izricane male kazne.
Drugi banjalučki advokat – Miljkan Pucar – čije su dvije klijentice oslobođene u predmetu koji je vodio ovaj sud, objašnjava da je tužilaštvo započelo postupke, iako nije skupilo dovoljno dokaza.
.
Za
razliku od njih, ministar pravde Selman kaže da je projekt Specijalnog tužilaštva uspio i dodaje da je prerano za davanje ocjena.
Miodrag Bajić, glavni specijalni tužilac RS-a, nije se odazvao na više poziva za razgovor sa novinarima CIN-a.
Njegov nadređeni, bivši glavni republički tužilac Amor Bukić kaže da je, generalno, zadovoljan radom Specijalnog tužilaštva, ali da prihvata kritiku, s obzirom da su neki od optuženih etiketirani u javnosti kao kriminalci i mafijaši, a na kraju su bili oslobođeni.
.
Nerazumljivi dokazi
Specijalno tužilaštvo je do sada podiglo optužnice u pet većih korupcijskih slučajeva, od kojih su dva završila oslobađajućim presudama. U dva predmeta određene su kazne u rasponu od tri mjeseca do dvije godine zatvora, a jedan slučaj se trenutno vodi pred sudom.
Predmet “direkcija za privatizaciju” je, prema najavama u javnosti, bio jedan od najvećih korupcijskih slučajeva na kojima je radilo ovo tužilaštvo. Započeo je u junu 2007. godine spektakularnim hapšenjem funkcionera i službenika pred TV kamerama, a okončan je u aprilu prošle godine, kada je Vrhovni sud RS-a pravosnažno oslobodio direktora Direkcije za privatizaciju RS-a Gorana Škrbića i osam njegovih saradnika. Oni su bili optuženi da su 2002. i 2003. godine namještali licitacije prilikom prodaje 66 državnih preduzeća, kako bi ih određeni privatnici kupili po nižim cijenama od realnih.
U obrazloženju presude Okružni sud RS-a je, uz ostalo, naveo da Specijalno tužilaštvo ne samo da nije dokazalo optužbe već je “izostavljalo dokaze (…) koji idu u prilog optuženim”, čime je povrijedilo propise o jednakosti u postupku.
Greške specijalnih tužilaca platili su poreski obveznici. Advokati optuženih u ovom slučaju zaradili su 215.000 KM. Novac im je isplaćen iz budžeta suda.
Sličan sudski završetak, kao u slučaju “privatizacija”, imale su i optužnice protiv Vladislava Babića – bivšeg direktora Robne kuće Boska u Banjoj Luci, Borisa Gašpara – bivšeg ministra trgovine i turizma u Vladi RS-a i njegovog pomoćnika Brace Vrančića.
Okružni sud ih je novembru prošle godine oslobodio optužbi za nezakonitu prodaju poslovnih prostora ove firme. Sud je tužilaštvu zamjerio da nisu razumljivo opisali činjenice, te da nisu dali detaljnu analizu svih materijalnih dokaza.
Specijalno tužilaštvo se žalilo na presudu, a slučaj se sada nalazi na Vrhovnom sudu RS-a.
Optužnica za kriminal u Željeznicama RS-a koju je tužilaštvo podiglo u junu 2008. godine protiv 12 osoba dovela je do osuđujuće presude. Okružni sud Banja Luka osudio je sve optužene na ukupno 6 godina i 4 mjeseca zatvora.
Sreten Telebak, bivši generalni direktor Željeznica, nepravosnažno je osuđen na jednu godinu i 10 mjeseci zatvora, zbog toga što je preduzeću Panon-vagon iz Subotice ispod stvarne cijene prodao 89 teretnih vagona. Cvijan Filipović, član komisije Željeznica RS-a, za pregled vagona dobio je godinu i mjesec dana zatvora, a njegovih osam kolega između tri i 10 mjeseci. Jednoj osobi je izrečena uslovna kazna.
Okružni sud je i prema optužnici u slučaju Rafinerije nafte iz Broda izrekao slične kazne. Ilija Drpa, bivši direktor Rafinerije te Milan Bogićević, bivši ministar privrede, energetike i razvoja u Vladi RS-a, u martu 2011. godine su osuđeni na 2 godine, odnosno godinu i šest mjeseci zatvora zbog zaključivanja štetnog ugovora o preradi nafte sa kompanijom Vitol iz Švajcarske.
Slučajevi “željeznice” i “rafinerija” nalaze se na Vrhovnom sudu RS-a.
Od većih korupcijskih slučajeva pred Okružnim sudom se vodi još samo postupak u slučaju Medicinska elektronika protiv: Mile Radišića – vlasnika firme Grand Trade iz Banje Luke, Željka Kataline – bivšeg vršioca dužnosti direktora Medicinske elektronike, Dragana Cerovca – bivšeg rukovodioca Odjeljenja za upravljanje portfeljem hartija od vrijednosti Investiciono-razvojne banke (IRB) RS-a i predsjednika Nadzornog odbora Medicinske elektronike te Nikice Bajića – bivšeg člana Upravnog odbora Medicinske elektronike. Optužnica Specijalnog tužilaštva ih tereti da su na nezakonit način manipulirali cijenom 3,5 miliona akcija preduzeća Medicinska elektronika iz Banje Luke, oštetivši imovinu RS-a za blizu 1,8 miliona KM.
Radišić je time stekao 35 posto akcija ovog preduzeća iz Akcijskog fonda i Fonda za restituciju RS-a kojim je upravljala IRB. Jedan od optuženih, bivši vršilac dužnosti direktora ove banke Bojan Golić, je sporazumno priznao krivicu, zbog čega je osuđen na četiri mjeseca zatvora.
Najveći ispit za ovo tužilaštvo tek slijedi. Naime, Tužilaštvo BiH im je u junu ove godine proslijedilo dio krivičnog predmeta protiv bivšeg premijera RS-a Milorada Dodika, šest ministara u tadašnjem sazivu Vlade RS-a, isto toliko visokih funkcionera i rukovodilaca javnih institucija te Slobodana i Slavice Stanković, vlasnika i direktora kompanije Integral iz Laktaša. Prema izvještaju Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) iz februara 2009. godine, oni su osumnjičeni za organizovani kriminal, zloupotrebu položaja, pranje novca i poresku utaju. SIPA je, između ostalog, navela da je zakon prekršen pri izgradnji zgrada Vlade i Radio-televizije RS-a u Banjoj Luci te dionice autoputa Gradiška – Banja Luka, pri čemu je budžet RS-a oštećen za oko 115 miliona KM.
U toku je analiza dokumentacije, nakon čega će tužilaštvo donijeti odluku o daljnjem postupanju.
.
Građani vrlo malo znaju o ovom tužilaštvu, a oni koji su upoznati sa njegovim radom uglavnom su nezadovoljni rezultatima, pokazalo je istraživanje koje je agencija Prism Resarch obavila u martu za potrebe CIN-a, na uzorku od 500 ispitanika iz cijele zemlje.
Istraživanje je, uz ostalo, pokazalo da gotovo duplo više ispitanika iz RS-a smatra da je Tužilaštvo BiH učinkovitije od Specijalnog tužilaštva RS-a u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Centar za istraživačko novinarstvo
Komentariši