Sve lošije stanje pakistanske privrede

KARAČI, Stanje zdravlja pakistanske privrede je sve lošije, a kurs nacionalne valute, rupija, opao je na sedmogodišnji minimum u odnosu na vodeće svjetske novčane jednice.
 Kurs rupija je juče, na domaćem valutnom tržištu, smanjen na 65 za dolar, nakon što je nafta, koju Pakistan uglavnom uvozi, na svjetskom tržištu vrijedila rekordnih blizu 120 dolara po barelu.
 Analitičar pakistanske kompanije “Invest kap sekjuritis” Kuram Šahzad vjeruje da će dolar do kraja godine vrediti 67 do 68 rupija, iako se očekuje da će američka valuta u tom razdoblju dodatno oslabiti prema većini drugih jakih novčanih jednica, prenjela je agencija DPA.
 Pakistan se, poslije izbijanja oštre političke krize u zemlji, suočava sa smanjenim dotokom stranih investicija, dok rekordno visoke cijene nafte povećavaju inflatorne pritiske. Kao posljedica toga, tržišna vrijednost rupija je sve niža, ukazao je Sied Nabel Ikbal, stručnjak kompanije “Kanani kalia” iz Karačija.
 Kurs rupija je od početka ove godine opao više od 3,6 odsto i po tome je pakistanska valuta u najlošijim položaju među 15 glavnih azijskih novčanih jedinica, poslije južnokrejskog vona, koji je u prvom kvartalu depresirao još više.
 Pakistan oko četiri petine svojih potreba za naftom podmiruje uvozom  i to je osnovni razlog što je trgovinski deficit te gusto naseljene azijske zemlje uvećan, u periodu od jula prošle do kraja marta ove godine, visokih 45 odsto, na 14,5 milijardi dolara, saopštila je nacionalna statistička služba.
 U posljednja tri kvartala Pakistan je za uvoz nafte platio rekordnih 7,416 milijardi dolara, prema 5,277 milijardi ostvarenih u periodu od jula 2006. do kraja marta 2007. godine.
 Prema ocjeni nekih pakistankih finansijskih stručnjaka, moguće je da rupi do kraja ove godne i ojača, ali samo pod uslovom da se narednih mjeseci uvećaju strana ulaganja i devizne rezerve zemlje.
 Visok uvoz je, međutim, uticao da pakistanske devizne rezerve, tokom proteklih pola godine, opadnu za oko petinu, na nešto više od 13 milijardi dolara.
 Analitičari navode da se oštar odliv investicija i pad deviznih rezervi bilježi od početka novembra prošle godine, kada se politička situacija u zemlji zaoštrila do maksimuma.
 Šahzad i Ikbal smatraju da bi se u slučaju postizanja političke stabilnosti u zemlji moglo računati na prikupljanje sredstava u vrijednosti većoj od milijardu dolara, za račun priliva od privatnih kompanija i prodajom nekih preduzeća koja su sada u državnom vlasništvu.
 Tržišni izvori u Karačiju su saopštili da tri velike pakistanske kompanije – “Laki cement”, Narodna banka Pakistana i “Habib banka” – namjervaju da stvore depozitarni fond u vrijednosti oko milijardi dolara.
 Nacionana kompanija za naftu i gas planira, osim toga, da svoje obveznice zamjeni za visokoprinosne akcije, što bi, uz sredstva dobijena privatizacijom, trebalo da poboljša pakistanske devizne rezerve.
 Kina je, ističe agencija DPA u izvještaju iz Karačija, ovog mjeseca obećala finansijsku pomoć u vrijednosti 500 miliona dolara za prevazilaženje problema koje Pakistan ima zbog sve većeg deficita platnog bilansa.
 “Sve navedene pozitivne vijesti mogle bi da pomognu stabilizaciji rupija”, ocjenio je Šahzad, ali uz opasku da je veliko pitanje kada će se očekivani ekonomski uspon u Pakistanu zaista dogoditi.