Sve veći broj beskućnika

BANJALUKA, Broj beskućnika u Banjaluci iz godine u godinu se povećava, a najčešći uzroci su poremećaji u mentalnom zdravlju i alkoholizam, ocijenila je socijalni radnik u banjalučkom Centru za socijalni rad Andrea Radonjić. “Od 2005. do 2008. godine u Prihvatnu stanicu za odrasla lica zatečena u skitnji pri Centru za socijalni rad Banjaluka primljena su 73 lica, i to 26 žena i 47 muškaraca, a u prošloj godini 51 lice od kojih 29 muškaraca i 22 žene”, precizirala je Radonjićeva na okruglom stolu u Banjaluci.

Ona je navela da je Prihvatna stanica za odrasla lica zatečena u skitnji smještena u Socijalno- gerijatrijskom centru Banjaluka, gdje se lica koju policija zatekne u skitnji, nakon intervencije Hitnepomoći smještaju na kraći period, dok ne bude obezbijeđeno njihovo trajnije zbrinjavanje.

Radonjićeva je dodala da se beskućnici uglavnom vrate u porodicu.

Govoreći o poteškoćama u radu Prihvatne stanice, Radonjićeva je istakla nepovezanost sa zdravstvenim sistemom, te promjene kadrova koji obavljaju uslugu, pa je upoznatost sa procedurama rada sve manja, navodeći da najveći broj korisnika čine lica sa poteškoćama u mentalnom zdravlju, a najmanji beskućnici.

“Problem je i što veliki broj korisnika Prihvatne stanice treba palijativnu njegu, kao i što je veliki broj korisnika upućen iz sistema zdravstvene zaštite, sa primarnom potrebom zaštite zdravlja, a i lica koja se zbrinjavaju dolaze iz svih opština BiH i zemalja u okruženju što otežava njihovo zbrinjavanje”, naglasila je Radonjićeva.

Ona smatra da usluge Prihvatne stanice mogu biti unaprijeđeni proširenjem Memoranduma o saradnji sa ustanovama iz sistema zdravstvene zaštite, izradom odgovarajućeg informativnog materijala, obavještavanjem Centra za socijalni rad o novim korisnicima, te razvijanjem usluga za korisnike koji trebaju palijativnu njegu.

“Trebalo bi i ojačati mreže na lokalnom nivou između ustanova zdravstevne i socijalne zaštite, uključiti nadležno Ministarstvo u kreiranje načina rada Prihvatnih stanica, obezbijediti bolje uslove za rad Prihvatne stanice, te kreirati usluge za beskućnike čija realizacija nije vezana za Centra”, poručila je Radonjićeva.

U radu okruglog stola, osim predstavnika Centra za socijalni rad Banjaluka, učestvovali su i predstavnici Socijalno-gerijatrijskog centra, Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, banjalučkog Kliničkog centra, Centra javne bezbjednosti Banjaluka i Službe Hitne pomoći.