Svjetsko brodarstvo u krizi

PIREJ ,Svjetsko brodarstvo je suočeno sa najgorom krizom posljednjih decenija. Za samo dva mjeseca, prevoz suvog tereta pao je za više od 90 procenata.
 
U posljednjih pola godine srozale su se vrijednosti dionica brodarskih prevoznika rasutih tereta i preduzeća koja se bave prekrcavanjem tereta u lukama. Tako se, na primjer, Baltic Dru indeks (BDI) cijena brodarskog prevoza rasutih tereta 21. novembra ove godine nalazi na 836 bodova ili na samo 7,09 odsto svoje vrijednosti od 11.793 boda na kojoj se nalazio 20. maja, dakle, prije samo pola godine.
Smanjio se i apetit investitora nesklonih riziku prema dionicama brodarskog sektora.
Za Grčku, koja posjeduje petinu svjetske trgovačke flote, to znači velike nevolje. Nasljednik jedne od najstarijih grčkih brodovlasničkih porodica Leonidas Polemis, istakao je da je panika riječ kojom najbolje može da se opiše ono što se događa.
Grčka ima mnogo toga da izgubi. Sa 170 miliona tona, grčka
trgovačka flota je najveća na svijetu, ispred japanske.
Po učinku, brodarstvo je druga najveća djelatnost u 240 milijardi evra vrijednoj grčkoj ekonomiji, poslije turizma, sa sedam odsto učešća u godišnjem bruto nacionalnom proizvodu zemlje. Nosioci posla kažu da su suočeni sa najgorim scenarijom – padom potražnje i viškom brodova.
Svjetski ekonomski lom srezao je potražnju za prevozom robe ka i iz država u brzom razvoju, kao što su Kina i Indija. Uz to, kreditna kriza je učinila banke nevoljnim da brodovlasnicima pozajmljuju novac neophodan da bi njihovi brodovi plovili. To je mnoge lađe blokiralo u lukama.
Brod za rasuti teret, koji je knjižio 150.000 dolara dnevno u maju, sad zarađuje 7.000 dolara ili manje. Tržište tankera je manje pogođeno ali je prihod ipak znatno pao. Cijena prevoza će dodatno pasti iduće godine, kad rekordni broj brodova
preplavi tržište. Više od 10.000 novih brodova naručeno je u ovom času, prema podacima UN.
U Pireju, brokeri kažu da je nekim brodovima naređeno da
uspore plovidbu jer nema tovara za njih kad stignu. Pred lukom je sve više brodova koji traže dozvolu da bace sidro a promet u luci je naglo splasnuo.
 – Procjenjujemo da je u ovom času pad prometa oko 25 odsto – kaže Nikos Arvantis iz pirejskog Međunarodnog udruženja pomorac i dodaje, da ih u bliskoj budućnosti čeka još veći pad.
Mada u brodskom prevozu radi samo nešto više od jedan odsto od 4,5 miliona zaposlenih Grka, ekonomski značaj ove djelatnosti je daleko veći. Zarada u inostranstvu od brodarstva bila je 17 milijardi dolara prošle godine.
Postepen oporavak cijena dionica brodarskog sektora može se očekivati već u prvom kvartalu sljedeće godine, ali do tada će ih još neko vrijeme šibati oluja loših vijesti.