LONDON – Cijene toalet papira, putera i kečapa više su u Velikoj Britaniji u odnosu na neke njihove najbliže komšije u Evropskoj uniji, pokazuje istraživanje koje je sproveo britanski javni servis BBC.
BERLIN – Promotivna roba u Lidlu vrlo je popularna. Ali nije rijetkost da kupci pohrle u prodavnicu i nađu se pred praznim policama. Tzv. sistem semafora koje je Lidl postavio u svojim prodavnicama u Njemačkoj sada bi im trebao pomoći.
BERLIN – Broj trgovačkih radnji u Njemačkoj će se ove godine, prema prognozi Trgovačkog saveza Njemačke, još jednom smanjiti za 9.000. Trgovački predstavnici upozoravaju ako umre mala trgovina, „umire i grad“.
Foto: Pixabay
Zatvorena vrata trgovine, zalijepljeni izlozi i skinute svjetlosne reklame: u sve više ulica u njemačkim gradovima odumiranje trgovačkih radnji ostavlja vidljive tragove. Ukoliko se u obzir uzme prognoza Trgovačkog saveza Njemačke (HDE) da će 9.000 dodatnih radnji ove godine zatvoriti svoja vrata, u zemlji će ih ukupno ostati još 311.000. U 2015. godini ih je bilo skoro 373.000.
„S obzirom na brojke proteklih godina, u svim centrima gradova i u politici bi se trebali aktivirati alarmna zvona. Jer bez uspješne male trgovine gradski centri jedva da imaju perspektivu za budućnost”, upozorio je predsjednik Trgovačkog saveza Njemačke, Alexander von Preen i dodao: „Ako umre mala trgovina, umrijeće i grad.”
Činjenica je da se broj trgovina u Njemačkoj smanjuje već neko vrijeme. Posebno izraženo je to bilo za vrijeme korona-godina 2020. do 2022. kad je broj trgovina godišnje opao za 11.000. Pažnja javnosti uglavnom je usmjerena na zatvaranje filijala velikih lanaca poput robnih kuća Galerie Kaufhof, lanca prodavaonica cipela Görtz ili modnog lanca Gerry Weber.
No najveći dio zatvaranja prema HDE-u otpada na male trgovine poput butika ili pekari. Jedan od glavnih razloga za to je online-trgovina. Za vrijeme korone su se ljudi navikli na narudžbe putem interneta. Odumiranje malih trgovina se primjećuje i u četvrtima izvan centara velikih gradova, ali prije svega u manjim i srednjim gradovima.
S obzirom na mnoge poslovne prostorije koje tako zjape prazne, HDE zahtijeva od opština jači angažman i osnivačku ofenzivu kako bi se zaustavilo odumiranje trgovina.
„Nebirokratski i brzi procesi dodjeljivanja dozvola za preuređivanja i preimenovanje prostora bi trebali biti prioritet”, kazao je predsjednik HDE-a von Preen. Ukoliko se aktualne praznine ne popune brzo, prijeti lančana reakcija sa spiralom prema dolje, dodao je on.
Međutim, ni sami kupci nisu više oduševljeni šopingom u centrima njemačkih gradova u kojima se u pješačkim zonama koncentrišu trgovine. Prema ispitivanju Instituta za trgovačka istraživanja (IFH) provedenog krajem prošle godine, svaki drugi ispitanik je odgovorio da svojim prijateljima ne bi preporučio šoping u centru grada. Tek svaki četvrti grad su ispitanici karakterizirali kao atraktivnim za kupovinu.
„Činjenica je da većina gradskih centara u kojima su trgovine ima više kritičara nego fanova”, kazao je direktor IFH-a Boris Hedde. SEEbiz / Deutsche Welle
SARAJEVO – Ukupan desezonirani promet trgovine na malo u BiH u martu, posmatran u tekućim cijenama, ostvario je rast od 0,6 odsto u odnosu na februar, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.(više…)
BEOGRAD – U martu ove godine promet u robe u trgovini na malo bio je veći za 5,3 odsto nego u istom mjesecu prošle godine, objavio je Republički zavod za statistiku.
BERLIN – Posle muke sa ruskim gasom, njemački političari su domaćoj privredi sugerisali da smanje jednostranu zavisnost od Kine, ali prekrajanje lanaca isporuke je skupo i komplikovano, navelo je njemačko udruženje za menadžment logistike BME.
FOTO: Pixabay
“Razvoj novih tržišta za nabavku izvan Kine je složen i skup proces.Preduzeća pažljivo procjenjuju šta je isplativo” rekao je šef kancelarije BME za Kinu Rikardo Kurto.
Njemačka privreda nova tržišta traži u zemljama jugoistočne Azije, Indije i istočne Evrope. Ne mogu, međutim, sve zemlje od interesa da garantuju trajnu političku stabilnost.
Kurto predlaže realniju procjenu trgovinskih odnosa sa Kinom, jer pojedine firme u toj zemlji ostvaruju 30-40 odsto operativnog profita i preusmjeravanje je moguće samo na dugi ili barem srednji rok.
“Ako se svi vrate u Evropu, mogu se očekivati poskupljenja” navodi BME u izveštaju. Udruženje okuplja oko 9.750 njemačkih firmi.
Debatu o trgovinskim vezama i odnosima podstakla je geopolitička napetost. Ministar privrede Robert Habek i kancelar Olaf Šolc su pouku da zavisnost od jedne zemlje ne valja izvukli iz ukrajinskog rata i kolapsa trgovine sa Rusijom.
Njemačke kompanije su u međuvremenu počele da grade strategiju za smanjenje zavisnosti od Kine, ali puni zaokret mnogima nije opcija, navodi BME.
Među 46 članica BME sa ključnim poslovanjem u Kini koje je BME anketirao, 14 odsto zamjenu kineskoj robi već traži drugjde, 37 odsto je to djelimično počelo da radi, a 26 odsto nije ni počelo.
Skoro tri četvrtine anketiranih preduzeća Kinu vidi kao pouzdanog trgovinskog partnera, posebno od kako je Peking odustao od restriktivne pandemijske politike i tako ublažio problem uskih grla u globalnim lancima isporuke. DPA
SARAJEVO – Prema zvaničnim statističkim podacima Centralne banke BiH, u januaru inflacija potrošačkih cijena iznosila je 14,1 odsto, a očekuje se da će u prvoj polovini 2023. godine biti povišena, te da će se smanjivati tokom cijele godine.
Foto: Pixabay
“Na osnovu zvaničnih podataka iz januara 2023. godine, kao i podataka o očekivanim kretanjima egzogenih varijabli poput cijene hrane i nafte, te domaće i strane ekonomske aktivnosti u narednom periodu, očekujemo da će godišnja inflacija i u prvom kvartalu biti oko 12,6 odsto”, navodi se u izvještaju.
Procjene temeljne inflacije ukazuju da trenutna ukupna inflacija u BiH nije visoka, a procjene kvartalne ekonomske aktivnosti i inflacije u kratkom roku su u skladu sa ranije objavljenim srednjoročnim godišnjim makroekonomskim projekcijama i ranijim krugovima brzih procjena, saopšteno je iz Centralne banke. Srna
BANJALUKA – U sektoru maloprodaje u Bosni i Hercegovini (BiH) registrovano je skoro 4.200 privrednih društava, a deset ih je lani imalo zaradu veću od deset miliona maraka. Među onima koji su u vrhu po profitu u sektoru trgovine na malo, osim trgovine vozilima i motociklima, dominiraju trgovački lanci koji prodaju robu široke potrošnje.
FOTO: Pixabay
Tako je lider po neto profitu u 2021. godini bila kompanija Bingo iz Tuzle, koja je lani zaradila 86.183.339 KM, a slijedi je Fis iz Viteza s neto dobiti od 29.072.953 KM. Riječ je o trgovačkim centrima s robom široke potrošnje, prije svega osnovnim životnim namirnicama.
Nakon ove dvije kompanije najveću zaradu lani je imao MG Mind iz Mrkonjić Grada, koji je prijavio dobit od 16.865.644 KM. Ova firma bavi se pretežno prodajom kućanskih aparata, odnosno bijele tehnike, kamina, peći…
Na četvrtom mjestu po zaradi našao se opet Bingo Tuzla, ali ovaj put njegova poslovna jedinica u Prijedoru, koja je prošle godine imala dobit od 15.370.76 KM.
Pored prodavnica hrane, pića i električnih aparata, u vrhu po zaradi je i ITX BH Sarajevo s profitom od 12.967.537. Ova firma bavi se trgovinom na malo odjećom u specijaliziranim prodavnicama.
Slijedi je takođe trgovina odjećom, odnosno kompanija New Yorker BH Sarajevo s približno istom zaradom od 12.656.002 KM.
Na sedmom mjestu je Hifa-Petrol iz Sarajeva, lanac benzinskih pumpi, sa zaradom od 12.301.168 KM, dok je na osmom mjestu prodavnica pretežno kozmetičkih i higijenskih proizvoda – DM drogerie markt Sarajevo, koja je lani zabilježila profit od 12.136.285 KM.
Na devetom mjestu je prodavnica mješovite robe Fructa trade iz Dervente sa zaradom koja takođe premašuje 12 miliona KM (12.035.754 KM), dok je na desetom mjestu JYSK Sarajevo, koji je u trgovini namještajem i drugom kućanskom opremom zaradio 10.096.568 KM.
Veliki prihodi, ali manja zarada
Neke od ovih kompanija u maloprodajnom sektoru nisu među top pet privrednih društava sanajvećim prihodima u prošloj godini. Podaci pokazuju da oni koji imaju najveće prihode istovremeno ne zarađuju najviše u BiH.
Bingo je lider po prihodima, koji su mu lani premašili milijardu maraka (1.400.912.152 KM), ali na drugom mjestu je G-Petrol Sarajevo, koji je bavi trgovinom gorivima i koji je prihodovao 693.815.920 KM, ali nije u top deset kompanija po zaradi.
Hifa-Petrol iz Sarajeva zabilježila je lani prihode od 483.069.490 KM, a Tropic maloprodaja Banja Luka imala je prihode od 369.513.100 KM.
Među onima koji su u vrhu po prihodima je Konzum iz Sarajeva (353.252.312 KM), a koji se bavi prodajom robe široke potrošnje, ali ipak nije u top deset kompanija po zaradi.
Indeksi maloprodaje u ovoj godini rastu
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, indeksi prometa trgovine na malo u ovoj godini iz mjeseca u mjesec rastu.
“Ukupni indeks prometa trgovine na malo u BiH u julu 2022. godine ostvario je nominalni rast od 63,2 odsto, dok je realni rast iznosio 59,6 odsto u odnosu na baznu (2015.) godinu”, navode u Agenciji.
Ukupan promet trgovine na malo u BiH, posmatran u tekućim cijenama, u julu 2022. godine ostvario je rast od 18,4 odsto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Promet prehrambenim proizvodima (hranom, pićem i duhanskim proizvodima) ostvario je rast od 14,9 odsto, dok je promet neprehrambenim proizvodima ostvario rast od 10,7 odsto u odnosu na juli 2021.
Posmatrano u stalnim cijenama, ukupan promet trgovine na malo ostvario je rast od 10,1 odsto u odnosu na juli 2021. Promet prehrambenim proizvodima ostvario je rast od 2,7 odsto, dok je promet neprehrambenim proizvodima ostvario rast od 16,7 odsto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Dati podaci su kalendarski prilagođeni.
U odnosu na baznu (2015.) godinu, realni indeks prometa prehrambenih proizvoda u julu 2022. godine ostvario je rast od 45 odsto, dok je promet neprehrambenim proizvodima ostvario rast od 89,9 odsto. Promet od trgovine na malo motornim gorivima ostvario je rast od 23,8 odsto. Dati podaci su desezonirani.
Potrošačka moć domaćeg stanovništva na relativno niskom nivou
Izvršni direktor u Udruženju ekonomista Republike Srpske (SWOT) Saša Grabovac za Bloomberg Adria kaže da je promet u maloprodaji povećan zbog rasta cijena roba usljed inflacije, a drugi razlog je to što je potrošnja relaksirana, pogotovo onih državljana BiH koji žive i rade u instranstvu, a dolaze da troše u BiH.
“Oni su trpjeli ograničenja usljed pandemije, pa u BiH sada imamo rast njihove potrošnje. Isto tako, rad kontrolnih organa, što se tiče Republike Srpske, je ojačan i unaprijeđen i jedan dio sive ekonomije se preliva u legalne tokove i doprinosi rastu indeksa prometa u maloprodaji”, ističe Grabovac.
Dodaje da je potrošačka moć domaćeg stanovništva na relativno niskom nivou, a kretanja na svjetskim tržištima i rast cijena energenata utiču i na strukturu potrošnje u BiH u kojoj dominiraju osnovne životne potrepštine.
“Građani moraju da odvajaju veći dio svog dohotka za nabavku hrane i druge robe neophodne za svakodnevne potrebe. S druge strane, na rast prodaje osnovnih životnih namirnica takođe utiče dolazak dijaspore”, naglašava Grabovac.
Podsjećamo, regionalna analiza Bloomberg Adria analitičara pokazala je da skoro sve zemlje u Adria regiji bilježe blagi realni rast u sektoru trgovine na malo, ali je primjetno usporavanje uzrokovano visokom inflacijom. S druge strane, inflacija je nominalno pogurala brojke, što je doprinijelo rastu vrijednosti prometa u trgovini.
Temeljni podaci ukazuju na negativne trendove kada je riječ o trgovini na malo ubuduće. Razlog ovakvih trendova analitičari vide u smanjenju potrošnje nakon jake turističke sezone, racionalizaciji kupovine zbog visokih cijena i neizvjesnosti o dužini trajanja visoke inflacije te u pooštravanju standarda za odobravanje kredita u bankama.
SAN DIJEGO/TIHUANA – Stanovnici južne Kalifornije prelaze granicu sa Meksikom kako bi išli u kupovinu i uštedjeli novac, nakon što su rekordni nivoi inflacije uticali na kućne budžete Amerikanaca, prenio je “Njujork post”.
FOTO; Pixabay
Dejvid Mekarti, stanovnik mjesta Čula Vista, južno od San Dijega, redovno ide u Meksiko, koji je od njega udaljen 20 minuta.
On i njegova supruga Marija parkiraju automobile do graničnih rampi i prelaze pješke međunarodnu granicu, ulazeći u obližnji grad Tihuana, gdje u supermarketima kupuju razne proizvode.
“Ako vam je utanjio budžet, morate da pazite na sebe“, kazao je Mekarti za “Njuz nejšn”.
Inflacija se povećala za 8,5 odsto u julu, koja je blizu rekordnih nivoa koji nisu viđeni u prethodnih 40 godina.
Stanovnici Tihuane su rekli da su primijetili sve veći broj Amerikanaca kako dolaze u njihov grad i kupuju namirnice koje su jeftinije.
Tako je galon mlijeka za 50 odsto je jeftiniji nego u SAD, dok je toalet papir jeftiniji za četiri dolara.
Nekim Amerikancima se isplati i da idu u dvočasovnu vožnju do Tihuane, jer i tako uštede novac.
Amerikanac Hibran Himenez rekao je za “Njuz nejšn” da on, njegova trudna žena i dvoje djece sjednu u automobil i voze se dva časa do Tihuane.
S obzirom da će mu se narednog mjeseca roditi i treće dijete, Himenez gleda da ne podroši više nego što ima.
“Moram da sačuvam novac, koliko god mogu. Svaki peni se gleda“, kazao je Himenez. Tanjug
Politika privatnosti
Ova Politika privatnosti definiše politike kontrolora podataka: portal Capital.ba, Jovana Dučića 52, Banja Luka 78 000, Republika Srpska, BiH u daljem tekstu portal Capital o prikupljanju, korišćenju i otkrivanju vaših podataka koje prikupljamo kada koristite našu web stranicu www.capital.ba Kontakt osoba zadužena za rukovođenje i nadzor prikupljanja i obrade ličnih podataka: info@capital.ba
Pristupanjem ili korišćenjem naše internet stranice, pristajete na prikupljanje, korišćenje i otkrivanje vaših informacija, odnosno ličnih podataka, u skladu sa ovom Politikom privatnosti.
Striktno neophodan kolačić treba da bude omogućen u svakom trenutku kako bismo mogli da sačuvamo vaše postavke za podešavanja kolačića.
Ako onemogućite ove kolačiće, nećemo moći sačuvati vaše postavke. To znači da ćete svaki put kada posjetite ovu web stranicu morati ponovo omogućiti ili onemogućiti kolačiće.
Kolačići treće strane
Ova web stranica koristi Google Analytics za prikupljanje anonimnih informacija kao što su broj posjetitelja stranice i najpopularnije stranice.
Održavanje ovog kolačića uključenim pomaže nam da poboljšamo našu web stranicu.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Uslovi i pravila korištenja
Ovaj dokument uređuje uslove korištenja web stranice www.capital.ba (u nastavku „Uslovi“) koje prihvatate i sa kojima se saglašavate u potpunosti korištenjem naše web stranice ili registracijom na našoj web stranici. Sve izmjene i dopune Uslova biće blagovremeno unesene i objavljene na isti način kao i Uslovi.
Prihvatanjem Uslova prihvatate onu verziju koja važi u trenutku kada koristite našu stranicu, odnosno u trenutku kada ste konkludentnom radnjom izrazili svoje prihvatanje i dali saglasnost. Sve kasnije izmjene i dopune prihvatate na isti način kao i ove Uslove, pa vas pozivamo da se redovno informišete o važećim Uslovima na našoj web stranici.
Eventualno neslaganje sa Uslovima možete da izrazite jedino tako što nećete koristiti našu stranicu. Korištenjem bilo koje usluge naše web stranice smatra se da ste u cijelosti upoznati sa Uslovima i da ste ih prihvatili i saglasili se sa njima. Naše usluge dostupne svim korisnicama/icima koji ne krše Uslove.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Politika kolačića
Kolačići su male, često šifrirane datoteke koje se nalaze u direktorijima web preglednika (eng. Browser). Kolačići se koriste od strane web stranica kako bi obavljali zadatke i pomogli u upravljanju stranicom. Pojedini kolačići su neophodni za ispravno funkcionisanje web stranice.
