SARAJEVO – Ukupan desezonirani promet trgovine na malo u BiH u aprilu, posmatran u tekućim cijenama, manji je za jedan odsto u odnosu na mart, objavila je Agencija za statistiku BiH.
FOTO: Pixabay
Pad prometa od 0,6 odsto zabilježen je u trgovini prehmambenim proizvodima, odnosno hranom, pićem i duvanskim proizvodima, dok je u trgovini neprehrambenim proizvodima ostvaren rast prometa od 0,7 odsto.
Posmatrano u stalnim cijenama, ukupan desezonirani promet trgovine na malo u BiH u aprilu zabilježio je pad od jedan odsto u odnosu na prethodni mjesec.
Pad prometa od 2,2 odsto zabilježen je u trgovini prehrambenim proizvodima, dok je u trgovini neprehrambenim proizvodima ostvaren rast prometa od 1,4 odsto.
Ukupan promet trgovine na malo u BiH, posmatran u tekućim cijenama, u aprilu ostvario je rast od 29,9 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Promet prehrambenim proizvodima ostvario je rast od 20,3 odsto, a promet neprehrambenim proizvodima rast od 25,2 odsto.
Posmatrano u stalnim cijenama, ukupan promet trgovine na malo u aprilu veći je za 21,5 odsto u odnosu na isti mjesec lani.
Promet prehrambenim proizvodima ostvario je rast od 10 odsto, a neprehrambenim proizvodima od 28,4 odsto. Srna
BIJELJINA, POSUŠJE – Izvoz mesa u Tursku kreće naredne sedmice i biće izvezeno oko 600 junadi, rekao je Ljubiša Rosić, direktor Mesne industrije “ZP komerc” iz Bijeljine.
Foto: PEXELLS
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac ukazao je prošle sedmice tokom susreta sa turskim ministrom trgovine Mehmetom Mušom na potrebu nastavka izvoza crvenog mesa iz BiH na tržište Turske, kako bi se izbjegla pojava tržišnih viškova u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.
Istovremeno, tim Evropske komisije krajem maja u BiH izvršiće nadzor u drugom stepenu u okviru procedure odobravanja izvoza crvenog mesa u zemlje EU.
Ljubiša Rosić, međutim, upozorava da se domaći proizvođači i izvoznici suočavaju sa drugim problemima, i to najviše zato što nije zaštićena domaća proizvodnja.
“Mi jednostavno nemamo ni potrošača koji može da kupi skuplje dijelove mesa koji su prva kategorija. Ono što je veliki problem jeste i taj da kad izađemo na evropsko tržište, EU će našim izvoznicima naplaćivati prelevmane, a kad se uvozi kod nas to se ne naplaćuje. Trebalo bi da se bolje zaštiti domaća proizvodnja. Mi smo to pokušavali nekoliko puta kod institucija, ali nažalost do toga nije došlo”, objasnio je Rosić.
S druge strane, Damir Pavković, direktor Šišović – Mesne industrije “Rakitno” iz Posušja, naveo je da trenutno nigdje ne izvoze crveno meso, ali da su jedno vrijeme plasirali svoje proizvode u Tursku.
“Zbog visoke cijene i nedostatka robe prestali smo s izvozom u Tursku. Trenutno je takva situacija da je nedostatak crvenog mesa i u BiH. Ipak, mislim da je dobar potez planiranje izvoza u zemlje EU, jer je to budućnost. Ovo je ipak procedura koja će trajati do godinu dana i nadam se da će se do tada naši proizvođači i stočari oporaviti, kako bi svi imali benefite od toga”, pojasnio je Pavković.
Strategija ove kompanije je, prema Pavkovićevim riječima, tržište Hrvatske, i to Dalmacije, od Splita do Makarske i na jug do Dubrovnika.
“Mi smo u blizini granice sa Hrvatskom, koja je u Evropskoj uniji, i nama je bliže plasirati svoje proizvode tamo nego u Sarajevo, Banjaluku i Tuzlu”, naglasio je Pavković.
Draško Banjac, predsjednik Udruženja farmera RS, istakao je da je rat u Ukrajini poremetio tržište te smatra da sada Evropi odgovara i naše meso.
“Nekada su imali zalihe, a sada nemaju. Mi nemamo ni za sebe dovoljno kapaciteta, a kamoli da izvozimo, stočni fond je stalno u opadanju. Trenutno je cijena šest KM po kilogramu žive vage. Mislim da ne bi trebalo ni dozvoliti izvoz jer bolje da zadržimo to što imamo za nas. Ako imaju imalo pameti, političari u Sarajevu ovo neće dozvoliti”, smatra Banjac.
Slično mišljenje ima i Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, koji kaže da nema ni blizu dovoljno domaćeg mesa za naše tržište.
“Mi trenutno ne proizvodimo ni 30 odsto od potreba Bosne i Hercegovine. Već imamo nestašicu na domaćem tržištu, a ako se ovo odobri, tek onda ćemo imati nestašicu našeg mesa. Ipak, to se neće osjetiti u mesnicama i marketima jer su oni preplavljeni uvoznim mesom”, istakao je Bićo.
Dodao je da smo mi jedina država na svijetu koja izvozi nešto kvalitetno, a uvozi meso sumnjivog kvaliteta.
“Nemamo zaštitu domaće proizvodnje i to je veliki problem. Sumnjam da će doći i do povećavanja proizvodnje domaćih proizvođača mesa. Kod nas proizvodnja konstantno pada. Treba uvesti prelevmane i carine i zaštititi domaći proizvod, i u tom slučaju bi se podstaklo da se poveća domaća proizvodnja”, zaključio je Bićo. Nezavisne
SARAJEVO – Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda za ukupnu industriju BiH u septembru više su za 0,4 odsto u odnosu na prethodni mjesec, te više za 7,6 odsto u odnosu na septembar prošle godine.
PANAMA SITI – Više od pola milijarde tona robe prošlo je u fiskalnoj 2021. godini kroz Panamski kanal, najviše otkada je ključni svetski plovni put počeo da prima brodove, saopštio je čelnik uprave.
FOTO: Pixabay
U 12-mjesečnom periodu, zaključno sa septembrom, kroz Panamski kanal prošlo je 516,7 miliona tona robe, rekao je direktor agencije za upravljanje kanalom Rikarte Vaskez, preneo je Rojters.
To je za 8,7 posto više nego u prethodnoj fiskalnoj godini.
“Bila je to izuzetna godina“, rekao je Vaskez, istakavši da je kanal prvi put premašio brojku od 500 miliona tona.
Kroz 80 kilometara dug kanal koji povezuje Atlantski i Tihi okean prošlo je u 12 mjeseci do kraja septembra oko 3,5 posto svjetske pomorske trgovine, u kojoj dominiraju žitarice i naftni derivati.
Vaskez je objasnio da su za rekord zaslužni veći brodovi koji prevoze više kontejnera i nagli rast obima prevoza tečnog prirodnog gasa u Aziju.
Fiskalna 2022. godina koja je počela u ovom mjesecu trebalo bi da donese novi rekord, dodao je on, procjenivši da bi do kraja septembra sljedeće godine kroz kanal trebalo da prođe oko 535 miliona tona robe. Tanjug
NJUJORK – Prodaja “Teslinih” automobila u Kini oštro je pala u julu, prema izvještaju Kineskog udruženja trgovaca automobilima (CPCA), što po ocjeni američke tv mreže CNN nagovještava da američka kompanija gubi “tlo pod nogama” na najvećem svjetskom tržištu tradicionalnih i električnih vozila.
BERLIN/BRISEL – CEFTA zajedno sa partnerima ulaže velike napore da bi ideja o zajedničkom regionalnom tržištu zaživjela, tako da je u prošloj godini punoj izazova olakšala trgovinu, a najvažnije dostignuće su zeleni koridori na svim prelazima u regionu koje bi trebalo proširiti i na granične prelaze sa susjednim državama članicama EU, rekao je direktor CEFTA Sekretarijata Emir Đikić.
SARAJEVO – Izvoz iz Bosne i Hercegovine je, u prva tri mjeseca ove godine porastao za oko 400 miliona maraka ili 17 odsto u odnosu na isti period prošle godine, što stručnjaci objašnjavaju oporavkom i većom tražnjom nakon što je pandemija lani urušila spoljnotrgovinsku razmjenu.
NJUJORK – Amerikanci su prošlog mjeseca znatno smanjili kupovine, dijelom usljed lošeg vremena u nekim regionima zemlje zbog kojeg su kupci odustali od odlaska u prodavnice.
Ova Politika privatnosti definiše politike kontrolora podataka: portal Capital.ba, Jovana Dučića 52, Banja Luka 78 000, Republika Srpska, BiH u daljem tekstu portal Capital o prikupljanju, korišćenju i otkrivanju vaših podataka koje prikupljamo kada koristite našu web stranicu www.capital.ba Kontakt osoba zadužena za rukovođenje i nadzor prikupljanja i obrade ličnih podataka: info@capital.ba
Pristupanjem ili korišćenjem naše internet stranice, pristajete na prikupljanje, korišćenje i otkrivanje vaših informacija, odnosno ličnih podataka, u skladu sa ovom Politikom privatnosti.
Striktno neophodan kolačić treba da bude omogućen u svakom trenutku kako bismo mogli da sačuvamo vaše postavke za podešavanja kolačića.
Ako onemogućite ove kolačiće, nećemo moći sačuvati vaše postavke. To znači da ćete svaki put kada posjetite ovu web stranicu morati ponovo omogućiti ili onemogućiti kolačiće.
Kolačići treće strane
Ova web stranica koristi Google Analytics za prikupljanje anonimnih informacija kao što su broj posjetitelja stranice i najpopularnije stranice.
Održavanje ovog kolačića uključenim pomaže nam da poboljšamo našu web stranicu.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Uslovi i pravila korištenja
Ovaj dokument uređuje uslove korištenja web stranice www.capital.ba (u nastavku „Uslovi“) koje prihvatate i sa kojima se saglašavate u potpunosti korištenjem naše web stranice ili registracijom na našoj web stranici. Sve izmjene i dopune Uslova biće blagovremeno unesene i objavljene na isti način kao i Uslovi.
Prihvatanjem Uslova prihvatate onu verziju koja važi u trenutku kada koristite našu stranicu, odnosno u trenutku kada ste konkludentnom radnjom izrazili svoje prihvatanje i dali saglasnost. Sve kasnije izmjene i dopune prihvatate na isti način kao i ove Uslove, pa vas pozivamo da se redovno informišete o važećim Uslovima na našoj web stranici.
Eventualno neslaganje sa Uslovima možete da izrazite jedino tako što nećete koristiti našu stranicu. Korištenjem bilo koje usluge naše web stranice smatra se da ste u cijelosti upoznati sa Uslovima i da ste ih prihvatili i saglasili se sa njima. Naše usluge dostupne svim korisnicama/icima koji ne krše Uslove.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Politika kolačića
Kolačići su male, često šifrirane datoteke koje se nalaze u direktorijima web preglednika (eng. Browser). Kolačići se koriste od strane web stranica kako bi obavljali zadatke i pomogli u upravljanju stranicom. Pojedini kolačići su neophodni za ispravno funkcionisanje web stranice.
