BEOGRAD, Od ukupno 40.000 kilometara puteva, u Srbiji ne postoji nijedna dionica, koja po svjetskim standardima zaslužuje najvišu ocjenu. Čak su i dijelovi Koridora 10, koji su završeni u punom profilu autoputa, ocijenjeni jedva četvorkom. Peticu će možda dobiti neke nove dionice najvažnijeg putnog pravca, koje bi trebalo da budu završene ove i naredne godine, ali samo ako niko u lancu ne zakaže – investitor, projektant, izvođač nadzor.
Nije za utjehu činjenica da se Srbija po kvalitetu infrastrukture sa 129. mjesta popela na 93. poziciju u svijetu. Ipak, mora se priznati da je situacija bolja na srpskim drumovima nego prije desetak godina. Ali, kada bi projekte radili samo stručnjaci, kada izvođači uz „zeleno svjetlo“ nadzora ne bi zakidali na materijalu, situacija bi svakako bila još bolja.
I laiku je jasno da nešto nije odrađeno kako treba ako poslije dvije-tri godine eksploatacije duž novog puta osvanu pukotine, koje se čas posla pretvore u udarne rupe. O rekonstruisanim dionicama i da ne govorimo. Svaka bi trebalo da ima garantni rok od deset godina, ali rijetko koja dočeka deceniju bez oštećenja.
Javna je tajna da se na asfaltu najviše zakida. Putari o tome ne žele da govore, što je i logično, jer kao izvođači radova imaju cilj da ostvare profit, a nadzor je taj koji u ime i za račun investitora treba da „otvori oči“. Ali, računica kaže da na deset kilometara puta, čija je širina šest metara „uštedom“ samo pola ili jednog santimetra sloja asfalta može da se „zaradi“ od 60.000 do 120.000 evra. I to da niko ne posumnja, a kamoli primjeti. Dešava se na terenu, tvrdi izvor „Novosti“ koji je želio da ostane anoniman, da se zakine i više. To je, kaže, ozbiljan biznis. U Srbiji se godišnje rekonstruiše ili popravi bar hiljadu kilometara puteva, naravno uključujući i lokalne saobraćajnice, koje su u nadležnosti opština i gradova. Naravno, ne krade se na svakoj.
Kada bi se obavio pregled, pitanje je koliko saobraćajnica zadovoljava standard za gornji noseći sloj od 15 santimetara i završni habajući sloj asfalta od pet do šest santimetara. Inače, minimalna cijena jednog santimetra asfalta po kvadratnom metru puta je od 1,6 evra za noseći do 1,8 evra za habajući sloj, ali ima i skupljih varijanti i do 2,5 evra.
Kvalitet materijala
Do propadanja kolovoza dolazi i zbog većeg opterećenja puta od projektovanog. Oštećenja na saobraćajnicama mogu da nastanu i zbog ugradnje neodgovarajućih materijala. Ako se ne ugrade kvalitetni materijali i dobro ne uvalja nasip, do potrebne zbijenosti, ako se adekvatno ne uradi podtlo, dolazi, s vremenom, do slijeganja i oštećenja kolovozne konstrukcije, kao jednog od najskupljih dijelova puta. Novosti
Komentariši