U BiH moguće ponavljanje rekordne krize iz 2008. godine

SARAJEVO, U BiH treba očekivati dalji rast cijena hrane koji može iznositi i do 50 odsto, a nije isključeno da ćemo se približiti stanju iz 2008. godine, kada su prehrambeni artikli dostigli rekordne vrijednosti, upozoravaju stručnjaci.
Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu FAO upozorila je da se svijet približio još jednoj krizi hrane uzrokovanoj prirodnim katastrofama koje su pogodile proizvođače žitarica Rusiju i Australiju, ali i porastom tražnje mnogoljudnih zemalja poput Kine i Indije.
U januarskom izvještaju FAO-a navedeno da svjetske cijene šećera i mesa bilježe rekordne iznose, dok je indeks cijena žitarica (pšenica, riža i kukuruz) dostigao najvišu vrijednost od avgusta 2008.
Talas poskupljenja zahvatio je BiH u posljednjem kvartalu 2010. a Agencija za statistiku BiH već u decembru zabilježila je godišnju inflaciju od 3,1 odsto. To je još daleko od rekordne inflacije iz jula 2008. godine od 9,9 odsto, ali je osjetno povećanje s obzirom da smo jedno vrijeme imali opšti pad cijena, odnosno deflaciju.
“Zbog prilika na svjetskom tržištu sasvim je realno očekivati dalji rast cijena hrane koji može iznositi i do 50 odsto. Izvještaji Svjetske trgovinske organizacije govore da se zemlje zatvaraju, da ograničavaju izvoz hrane, da su prisutne berzanske špekulacije, a što dovodi do rasta cijena. Kao rezultat toga možemo očekivati zatvaranje i tržišta u regionu”, kaže Duljko Hasić, ekspert Spoljnotrgovinske komore BiH.
Ističe da BiH na te trendove nema odgovor jer nema vlastitu proizvodnju, niti dajepoticaje za primarnu proizvodnju kao što to čine zemlje EU.
“Nismo spremni ni da aktiviramo potencijale koje imamo. Treba očekivati novu spiralu poskupljenja koju će izazvati rast cijena nafte i plina, o čemu već postoje najave”, upozorava Hasić.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kaže da se ne bližimo godini krize sa hranom, nego stoljeću krize sa hranom.
“Naša planeta uskoro ubrzo će morati da obezbijedi hranu za devet miliajrdi stanovništva. Ako znamo da je hrana gurnuta u zapećak, da se poljoprivredom zemlje sve manje bave, pa je čak i EU smanjila dotacije proizvođačima, logično je da imamo nedostatak hrane pa i glad”, konstatuje Usorac i dodaje da će biti sretne države koje će moći   sačuvati socijalni mir.
Smatra da je zatvaranje tržišta i zabrana izvoza hrane logična reakcija jer svaka zemlja nastoji da zaštiti svoje stanovništvo.
“Mi smo izvezli svu pšenicu u Tursku koju niko u BiH nije htio kupiti i sad imamo probleme. Ista situacija je sa utovljenim bikovima koje takođe nekontrolisano izvozimo”, ističe Usorac i napominje da će susjedne zemlje vjerovatno ponovo zabraniti izvoz i onda “možemo imati novca koliko hoćemo, ali nećemo moći uvesti hranu”.
Vjekoslav Selak, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu, tvrdi da je sa krizom iz 2008. godine prekinut decenijski trend mirovanja cijena hrane i da je svijet nakon toga ušao u nestabilni period.
“Treba vjerovati da će ovaj trend stati, ali da bi se to dogodilo potrebne su mjere ekonomske prirode. Samo odgovor proizvodnje će da umiri taj trend”, ocijenio je Selak.
Potrošačka korpa
Dragovan Petrović, generalni sekretar Pokreta potrošača RS, kaže da potrošačka korpa bilježi konstantan rast od novembra prošle godine.
“U novembru 2010. potrošačka korpa je iznosila 597 KM, a već u januaru dostigla je 642 KM, a što je poskupljenje od 7,53 odsto. Na ovaj rast najviše je uticalo poskupljenje brašna i tjestenina oko 15 odsto, povrća i voća oko 30 odsto, ulja i maslaca za 14 odsto”, navodi Petrović.
U skladu s tim, ističe, porasli su i ukupni mjesečni troškovi četveročane porodice sa 1.642 KM u novembru lani na 1.711 u januaru 2011.
Petrović smatra da će cijene hrane i dalje rasti, ali da ne očekuje ponavljanje 2008. godine.
“Kako se budemo bližili ljetu cijene će početi padati, a pogotovo ukoliko  ovogodišnji rod žitarica bude dobar”, kaže Petrović i dodaje da je trenutni skok cijena hrane velikim dijelom uzrokovan berzanskim špekulacijama. Nezavisne novine

Comments

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

More posts