BEOGRAD, Novi zakon o tržištu hartija od vrijednosti predviđa veću nezavisnost Komisije, obavezu preduzeća da informišu akcionare i smanjenje listiranih kompanija.
Komisija za hartije od vrijednosti trebalo bi da postane istinski nezavisna institucija na finansijskom i tržištu kapitala, poput Narodne banke koja taj status ima u monetarnom sistemu, a za svoj rad bi odgovarala isključivo Narodnoj skupštini.
To znači da više ne bi bila pod nadzorom Ministarstva finansija, da ima finansijsku nezavisnost od svojih izvornih prihoda, a na njene odluke oni koji se smatraju oštećenima mogu da ulože žalbe sudovima, ali tek nakon konačnog rešenja. Uz to, članovi Komisije bi uživali imunitet, što bi im omogućilo da odole raznim vrstama pritisaka.
Ovo je jedna od novina predviđenih Nacrtom zakona o hartijama od vrijednosti i drugim finansijskim instrumentima, čijoj izradi je presudno pomogla Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID).
Od 314 odredbi aktuelnog Zakona o tržištu vrednosnih hartija 210 je revidirano, ili izostavljeno, a donijete su 104 nove stavke kako bi taj akt bio usklađen sa komunitarnim pravom EU i principima međunarodne asocijacije regulatornih tijela na finansijskim i tržištima kapitala (IOSCO).
Nacrt zakona, kako je rekao Robert Strahota, predstavnik USAID-a i jedan od autora, uvažio je aktuelno stanje i stepen razvoja finansijskog tržišta u Srbiji, a ukoliko bude usvojen to će značiti znatno usklađivanje regulative što je preduslov za članstvo u EU.
Po njegovim riječima, na berzi bi trebalo da se nađu isključivo preduzeća čijim akcijama se trguje, što znači oko 200 firmi, a ne 1.700, koliko ih je sada silom zakona, pri čemu se oko 700 nijednom nije pojavilo na tržištu, a većina samo povremeno.
To bi omogućilo da 35 revizorskih firmi i oko 200 ovlašćenih revizora mogu redovno da prate finansijsko poslovanje emitenata koji će biti u obavezi da redovno informišu investicionu javnost.
Uz proširenje ovlašćenja i aktivnosti Komisije kao regulatora tržišta, to tijelo gubi ingerencije kao regulator privrednih društava, odnosno njihov mikromenadžer, koji se mješa u unutrašnje odnose u akcionarskim preduzećima.
To konkretno znači da Komisija više ne bi dva puta godišnje nadzirala zakonitost poslovanja učesnika na tržištu, već bi procenjivala rizik ulaganja, što se posebno predviđa IOSCO principima.
Uz to, Komisija bi ubuduće trebalo da reguliše javne ponude i sekundarni promet, radi zaštite interesa investitora, ali se ne bi bavila procedurama izdavanja vrijednosnih papira, o čemu bi trebalo da odlučuje uprava preduzeća i Centralni registar.
Jedna od novina jeste i uvođenje obaveze periodičnog izvještavanja za sva javna društva čijim akcijama se trguje na berzi. Takva obaveza je važila samo za listirana preduzeća, a ubuduće bi sve berzanske firme bile obavezne da objavljuju godišnje (do kraja aprila naredne godine), polugodišnje, periodične i tekuće izvještaje. To bi trebalo da olakša investitorima donošenje investicionih odluka o prodaji ili kupovini akcija, odnosno da doprinese smanjenju rizika ulaganja.
Prema riječima Strahote, sekundarno trgovanje (preprodaja hartija) ubuduće bi moglo da se obavlja i van berze, bez javne ponude, ali bi se takva transakcija morala naći u sistemu trgovanja na berzi, kako bi svi tržišni učesnici bili upoznati s cenom.
To se odnosi i na listirane hartije od vrijednosti koje privatna lica mogu međusobno preprodavati.
Nacrtom zakona, međutim, predviđaju se oštre kazne za razne vrste zabranjenog ponašanja. Prije svega zloupotrebu insajderskih informacija, a s ciljem da se obezbijedi ravnopravnost svih učesnika u trgovanju. B92
Komentariši