BANJALUKA, Bosna i Hercegovina (BiH) je jedna od zemalja u koju se usmjerava najviše međunarodne donatorske pomoći, ali, njene vlasti su se ispraksale u uspostavljanju institucija i donošenju zakona koji ispunjavaju zahtjeve stranih donatora, a u isto vrijeme ti zakoni i institucije ne čine ništa da bi olakšali život običnih građana, zaključci su tek objavljene globalne studije o odgovornom upravljanju organa vlasti američke organizacije „Global Integrity“.
Zajedno sa Ugandom, Bosna i Hercegovina je ponijela nezahvalnu titulu države koja ima najveći raskorak između antikorupcijskih zakona „na papiru“ i njihove stvarne primjene, stoji u izvještaju organizacije „Global Integrity“ dostavljenom capital.ba.
Izvještaj je danas predstavila višestruko nagrađivana neprofitna organizacija „Global Integrity“ , a izvještaj predstavlja rezultat obimnog istraživanja u koje je bilo uključeno 35 zemalja.
Organizacija Global Integrity se bavi istraživanjem svjetskih trendova na području korupcije i uprave.
Izvještaj za BiH Global Integrity je izradio u saradnji sa Centrom za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva.
„Usprkos ogromnim iznosima strane pomoći, uključujući i značajnu pomoć upućenu za poboljšanje uprave i borbu protiv korupcije, malo je primjera koji bi pokazali da je običan bosanskohercegovački građanin imao koristi od svih tih silnih pravnih i regulatornih reformi koje su ostale puko slovo na papiru“, izjavio je izvršni direktor Global Integrity-ja Nathaniel Heller.
Primjera radi, iako kancelarija ombudsmana postoji na državnom nivou, on se u praksi doživljava kao nemoćna institucija koja rijetko postupa po žalbama građana.
Istraživanje Global Integrity-ja upućuje na to da je jedan od najvećih problema nedostatak nadzora nad donacijama za predizborne kampanje u BiH. Visina iznosa koji se mogu donirati u predizbornim kampanjama je ograničena, a političke partije i nezavisni kandidati imaju obavezu da navedu svoje izvore finansiranja. Međutim, revizije finansijske dokumentacije o predizbornim donacijama nisu adekvatne zbog upitne kompetencije odjela za finansijsku reviziju pri instituciji nadležnoj za praćenje izbora.
Izvještajem Global Integrity-ja za 2009. godinu obuhvaćene su razvijene zemlje poput Sjedinjenih američkih država i Južne Koreje, kao i desetine drugih država u razvoju i novih tržišnih lidera, od Azerbejdžana do Kine, od Libana do Vijetnama. Ovaj izvještaj daje ocjenu uspostavljenih mehanizama javne odgovornosti vlasti i mjerila transparentnosti na osnovu kojih se donosi zaključak o vjerovatnosti pojave korupcije.
Umjesto da mjeri percepciju korupcije, izvještaj daje više od 300 „indikatora integriteta“, te donosi i novinarske članke koji se bave slučajevima korupcije.
Među drugim značajnim nalazima ovogodišnjeg izvještaja nalaze se i slijedeći:
• SAD: Obamina administracija u toku prve godine nije ostvarila napredak u borbi protiv korupcije
Usprkos tome što se novo vodstvo Bijele kuće verbalno zalaže za reforme, malo je dokaza koji bi upućivali na to da su povučeni konkretni potezi kako bi se suzbila korupcija na državnom nivou u godinama koje dolaze. Nedavna odluka Vrhovnog suda SAD kojom se podiže limit za donacije privrednih i sindikalnih organizacija tokom predizbornih kampanja, po svoj prilici će još više povećati uticaj interesnih grupa na izborni proces.
• Kina: Reforme polako zaživljavaju u najbrže rastućoj ekonomiji na svijetu
Kina je skinuta sa „Liste za praćenje“ dijelom i zato što se vlasti trude da podignu računovodstvene i revizorske standarde u državnim kompanijama na međunarodni nivo. „Na duge staze, ovo će potencijalno dati javnosti šansu da se izbori i razumije kako funkcionišu najveće državne kompanije u Kini“, kaže Heller.
„Prilikom procjene svake od zemalja koje su zastupljene u Izvještaju, korišteni su najmoderniji instrumenti koji detaljno i zasnovano na činjenicama procjenjuju efikasnost“, rekao je Heller. „Oni omogućuju političkim čimbenicima, investitorima i građanima, bez razlike, uvid u informacije koje su im potrebne kako bi razumjeli izazove uprave koji su jedinstveni za svaku od zemalja, te poduzeli akciju.“
Izvještaj organizacije Global Integrity je rezultat mjeseci istraživanja provedenog na terenu i prikupljanja podataka tima od više od 150 novinara i istraživača. Oni su sastavili blizu milion riječi i gotovo 10.000 pokazatelja za svoje zemlje. Izvještaj za 2009. godinu obuhvata slijedeće zemlje:
Alžir
Armenija
Azerbejdžan
Bosna i Hercegovina
Brazil
Kina
Kolumbija
Gruzija
Njemačka
Gana
Indija
Indonezija
Jordan
Kenija
Kosovo
Liban
Liberija
Makedonija
Malavi
Meksiko
Mongolija
Nepal
Nikaragva
Norveška
Ruanda
Srbija
Siera Leone
Južna Koreja
Trinidad
Uganda
Ukrajina
Sjedinjene američke države
Venecuela
Vijetnam
Zimbabve
Global Integrity je vodeća neprofitna organizacija koja prati svjetske trendove u državnom upravljanju i korupciji. Radeći zajedno sa mrežom od preko 900 novinara i istraživača u više od 100 zemalja, cilj ove organizacije je , da oblikuje i unaprijedi dijalog o državnom upravljanju i reformama za suzbijanje korupcije, time što će dubinski dijagnostikovati probleme na nacionalnom, podnacionalnom i sektorskom nivou. Informacije ove organizacije redovno koriste donatori, predstavnici građanskih organizacija i uprave, kako bi zagovarale reformu javne uprave u razvijenim i zemljama u razvoju.
Komentariši