– Morali potpisati ugovor da ne bi dobili otkaz
BIJELJINA, Na glavnoj raspravi u Okružnom privrednom sudu u Bijeljini sudija Božana Gužvić prihvatila je da se u dokazni materijal uvrsti drugostepena presuda litvanskog Apelacionog suda u Kaunasu po kojoj Fabrika glinice „Birač“ duguje Ukio banci više od 155 miliona KM, javlja dopisnik portala CAPITAL.ba.
Litvanska Ukio banka u ovom sudskom postupku traži da se utvrdi osnovanost njenih potraživanja koje je prijavila u stečajnom postupku koji se vodi kod ovog privrednog suda nad stečajnim dužnikom Fabrikom glinice „Birač“ AD u stečaju u iznosu od 155.226.433 KM. Litvanska banka u svom tužbenom zahtjevu insisitira da bude razlučni povjerilac, što bi joj omogućilo odvojeno namirenje iz imovine stečajnog dužnika.
Na početku glavne rasprave advokat Ukio banke Aleksandar Sajić zatražio je da se u materijalne dokaze uvrsti i drugostepena odluka litvanskog Apelacionog suda u Kaunasu, kojom je odbačena žalba FG „Birač“ da se poništi 27 ugovora i sporazuma od kojih su većina njih bili osnov za podnošenje prijave potraživanja od strane litvanske banke protiv FG „Birač“ u stečaju.
Advokat FG „Birač“ Risto kojić se suprotivio da navedena presuda, donesena nakon osam dana od zaključenja pripremnog ročišta, uvrsti u dokazni materijal, sve dok ne bude priznata pred nadležnim sudom u Republici Srpskoj.
Sudija Gužvić je odlučila da se presuda iz Litvanije bude uvrštena u dokazni materijal uz napomenu da će se cijeni kao svi drugi materijalni dokazi podneseni u sporu.
Glavna rasprava je nastavljena saslušanjem svjedoka Cvjetka Marinkovića, Čedomira Zelenovića, Sonje Rubež i stečajnog upravnika Laze Đurđevića.
Glavnoj raspravi, osim punomoćnika Ukio banke i „Birča“ prisustvovao je i umješač Vladimir Milošević.
Đurđević: Dug je fiktivan
Tokom saslušanja stečajni upravnik FG „Birač“ Lazo Đurđević je potvrdio da je Ukio banka blagovremeno prijavila svoja potraživanja i podnijela prijavu za dopunu potraživanja.
Đurđević je pojasnio da se radilo o prijavi potraživanja na osnovu četiri sporazuma o vraćanju kredita od strane Ukio banke i na osnovu ugovora o zalogu, u smislu prijavljivanja založnog prava nad „Birač – Energo“ DOO Karakaj i „Birač Evropa“ iz Litvanije.
Na pitanje advokata Riste Kojića, da li je provjeravao osnovanost potraživanja Ukio banke, Đurđević je izjavio da je osporio prijavljeni iznos potraživanja i razlučno pravo nad imovinom dvije firme kćerke, jer uz prijavu potraživanja nije bila dostavljena i dokumentacija iz koje bi se vidjela osnovanost potraživanja.
„Procijenio sam da je dug nastao iz fiktivnog pravnog posla, jer sporna kreditna sredstva nisu doznačena korisniku kredita, niti nekom drugom pravnom licu. Iako se radilo o kreditnim sredstvima velike vrijednosti, preuzimanje duga i davanje zaloga izvršeno je suprotno Zakonu o privrednim društvima i osnivačkim aktima privrednih društava. Za ove pravne poslove nije bilo ni saglasnosti organa upravljanja navedenih privrednih društava“, istakao je Đurđević, naglasivši da su i zaloge nad imovinom date u suprotnosti sa odredbama Zakona o deviznom poslovanju, te da nije bilo instrumenata za obezbjeđenje datih kolaterala.
Zaloge nad imovinom, precizirao je Đurđević, date su i suprotno Zakonu o unutrašnjem platnom prometu. On je pojasnio da je u momentu davanja zaloga, davalac bio blokiran, te da je bio dat prioritet u naplati potraživanja Ukio banci u odnosu na pravna lica koja su izvršila blokadu žiro – računa FG „Birač“.
Đurđević je naveo da je odluku o nepriznavanju potraživanja Ukio banke donio na osnovu proučavanja materijala i dokaza dostavljenih uz prijavu potraživanja, ponovivši da se radilo o četiri sporazuma o preuzimanju duga, nekoliko aneksa i dva ugovora o zalogu imovine koje je osporio. On je naveo da su svi sporazumi i ugovori potpisani 30. novembra 2012. godine.
Advokat Ukio banke Aleksandar Sajić u potpunosti je prigovorio iskazu stečajnog upravnika Laze Đurđevića, istakavši da je „suprotan njegovom izjašnjenju o prijavi potraživanja tužioca datom na ispitnom ročištu od 25. Septembra 2013. godine i dokazima u sudskom spisu, kada je riječ o dijelu iskaza o postojanju odgovarajućih odluka i navodnoj fiktivnosti određenih pravnih poslova“.
Advokat Sajić smatra da je pogrešno Đurđevićevo pozivanje na odredbe Zakona o deviznom poslovanju i Zakona o unutrašnjem platnom prometu, jer se one ni na koji način ne mogu primijeniti na pravne poslove koje navodi stečajni upravnik.
Umješač Vladimir Milošević je, podsjetivši Đurđevića da je govorio o fiktivnim pravnim poslovima, upitao ga da li ima saznanje da je „Birač Evropa“ dobila bilo kakvu nadoknadu ili realnu korist iz pravnog posla kojim je preuzela dugove četiri pravna lica povezana sa UKIO bankom. Đurđević je odgovorio da „Birač Evropa“ nije dobila nikakva sredstva, niti je bilo ko u ime njih imao realnu korist od preuzimanja kredita od firmi iz Litvanije.
Morali potpisati ugovor da ne bi dobili otkaz
Vršilac dužnosti direktora „Alusila“ kćerke firme FG „Birač“ Cvjetko Marinković rekao je da je 06. decembra 2012. godine u devet sati naveče od strane administratora Upravnog odbora Jelene Vuković pozvan da potpiše neke ugovore. S obzirom na to da je ugovor bio na engleskom jeziku, objašnjeno mu je da je to ugovor s bankom koja će „Birču“ dati kredit za nastavak proizvodnje koja je bila pred gašenjem.
„Usprotivio sam se potpisivanju tog ugovora, ali mi je rečeno da u protivnom ne moram od narednog dana dolaziti na posao, te da će više od hiljadu radnika zbog toga ostati bez posla. Potpisao sam, iako nisam znao šta sam potpisao“, izjavio je Marinković. On je izjavio da je od osam potpisa na dokumentu prepoznao potpis finansijskog direktora Mindaugasa, a da za ostalih šest nikada nije čuo.
Marinković je izjavio da je narednog dana putovao i u Banjaluku, gdje je trebalo da potpiše više dokumenata u jednoj advokatskoj kancelariji. Dokumenti su bili na engleskom. Objašnjeno im je da se skida hipoteka s jedna na drugu banku kako bi se dobio kredit za „Birač“.
„U „Birču“ sam 35 godina bio tehnički direktor i bavio se proizvodnjom. U više navrata, oko pet puta su mi Litvanci prijetili otkazom ukoliko ne potpišem ugovore na jeziku koji nisam poznavao. Potpisao sam da ne bih izgubio posao“, izjavio je Marinković. On se nije sjetio ni koliko je dokumenata, odnosno ugovora potpisao u Banjaluci, izjavivši da su svi potpisnici bili u grču, jer nisu znali šta potpisuju.
Advokat Sajić je zamolio sud da u potpunosti zanemari iskaz ovog svjedoka, jer je, kako je istakao, „irelevantan za ovaj postupak, odnosno da ugovori o kojima je govorio nisu predmet ovog postupka, odnosno nisu predloženi kao materijalni dokaz u ovom postupku“.
Zelenović: Spašavanje „Birča“ su bile priče za malu djecu
Tehnički direktor i član UO „Birča“ Čedomir Zelenović istakao je da su od samog dolaska Litvanaca u „Birač“ stalno bili aktuelni krediti i otvorene kreditne linije, pomenuvši i kredit od IRB-a RS u iznosu od 20 miliona KM za rekonstrukciju dva kotla.
Naveo je da je Vlada RS i u 2009. godini u „Birču“ „intervenisala“ sa pet miliona maraka, jer je poslovanje bilo tada kritično.
Zelenović je izjavio da je i njemu bilo objašnjeno od strane finansijskog direktora i predsjednika Upravnog odbora Martinasa da odluke o zalaganju imovine „Birča“ predstavljaju garancije za dobijanje kredita od Ukio banke.
„Čekali smo kredit, ali se ništa nije promijenilo. Situacija je bila još gora. Kasnije smo saznali da Ukio banka ide u bankrot. Znali smo da su sve priče o kreditima „Birču“ bile priče za malu djecu. Odbio sam da potpišem odluke o zalogu imovine, ali su Litvanci ultimativno tražili moj potpis. Martinas mi je rekao da me neće više ubjeđivati i da će me zvati gazda Romanov, ukoliko neću da potpišem. Doveo me u nezgodnu situaciju. Nisam imao izbora…potpisao sam“.
Zelenović je izjavio da mu je kasnije bilo jasno da neće biti kredita za „Birač“, već da Litvanci i Romanov spašavaju Ukio banku. On je izjavio da su svi prilivi od prodaje proizvoda „Birča“ išli preko Litvanije i da je „Birač“ sredstva dobijao na kašičicu.
Advokat Sajić je osporio iskaz i ovog svjedoka u dijelu koji se odnosi na potpisivanje „nekih dokumenata šestog decembra 2012. godine, jer u spisu predmeta nema dokumenata s tim datumom, potpisano od strane ovog svjedoka“.
Rubež: Odbila sam da potpišem
Na kraju glavne rasprave, koja je trajala duže od četiri sata, svoj iskaz dala je i Sonja Rubež, rukovodilac pravne službe u FG „Birač“ koja je izjavila da je FG „Birač“ AD vlasnički bila povezana sa UBIG, te su, po njenom tumačenju, i zavisna društva bila u vezi sa litvanskim privrednim društvom .
Na pitanje advokata Kojića, Sonja Rubež je izjavila da njoj nije poznato da je FG „Birač“ imala kreditni aranžman sa Ukio bankom u 2012. Godini.
„Znam da je početkom decembra 2012. godine Martinas Ugijanskis, koji je tada bio predsjednik Upravnog odbora, a nalazio se u Litvaniji, zakazao video – konferenciju na kojoj mi je puna dva sata objašnjavao kako bi neko od zavisnih društava trebalo da dobije akcije, drugo da postane vlasništvo trećeg, što se sve meni učinilo vrlo čudnim, nejasnim i ja sam mu odgovorila da taj pravni postupak, koji traži od mene, ne mogu provesti. U moju kancelariju kasnije je došao finansijski direktor i objašnjavao mi transakcije koje su navodno trebalo da budu provedene“.
Sonja Rubež je izjavila da joj nakon toga ništa nije bilo jasno, ali je shvatila da bi transakcije podrazumijevale stavljanje pod hipoteku cjelokupne imovine koju je FG „Birač“ imala, uključujući i imovinu koja je pripadala zavisnim društvima.
„Smatrala sam da je to veliki rizik, pogotovo što nismo imali uvid u tamošnje događaje u Litvaniji. Napisala sam pismo predsjedniku UO i izrazila svoje neslaganje sa takvim postupkom i predloženim poslom. Kao pravnik nisam se složila s takvim poslovima, bez obzira na to što Skupština akcionara može donijeti drugačiju odluku“.
Sonja Rubež je u svom iskazu navela da je sa Čedomirom Zelenovićem, Cvjetkom Marinkovićem i Gordanom Vukovićem bila u Banjaluci, u Advokatskoj kancelariji „Karanović – Nikolić“, gdje ih je dočekala hrpa dokumenata koje je trebalo da potpišu. Ona kaže da je i tada odbila da potpiše navedene dokumente, te da je na jednom dokumentu jasno navela da ne razumije njegov sadržaj, jer je ispisan na engleskom jeziku.
Što se tiče prava „Birča“ u nekim dokumentima je bilo navedeno da će „Birač“ dobiti akcije u Balkan Investment banci i akcije u jednom od litvanskih društava. Ona je izjavila da 27 ugovora o spornim transakcijama nisu bili predmet rasprave na Skupštini akcionara, održanoj 20. Decembra 2012. godine.
Na pitanja advokata Sajića, da li je Skupština akcionara bila zakazana u skladu sa zakonom, i da li su odluke donesene na toj skupštini u skladu sa aktima društva, potpisane i ovjerene, Sonja Rubež je odgovorila da je sve bilo apsolutno usklađeno sa zakonom.
Nastavak glavne rasprave u ovom sporu zakazan je za 14. novembar.
CAPITAL: Lj. Lj.
Komentariši