BEOGRAD, Privredna saradnja između Srbije i Hrvatske od 2000. godine bilježi konstantan rast i lani je dostigla skoro milijardu dolara. Tokom vremena imala je sve veću pokrivenost sa srpske strane, ali i dalje postoji deficit koji je u 2009. iznosio oko 120 miliona dolara.
Zato je i jedan od prioriteta Vlade Srbije smanjivanje spoljnotrgovinskog deficita u trgovini sa zemljama regiona, pa i sa Hrvatskom.
Srbija je, kao i većina zemalja CEFTA, liberalizovala u potpunosti trgovinu industrijskim proizvodima, a kod poljoprivrednih proizvoda određen stepen zaštite ostao je samo u trgovini sa Hrvatskom. Između Srbije i Hrvatske dogovoreno je fazno sniženje ili ukidanje preferencijalnih carina i povećanje kvota u okviru dvogodišnjeg vremenskog perioda. U okviru prve faze predviđeno je snižavanje preferencijalnih carina za 50 odsto, i povećanje obima kvota za 100 odsto (od toga su izuzeti duvan, cigarete, šećer i šećerni sirup). U drugoj fazi carine u okviru kvota treba da budu ukinute, a da se udvostruči obim kvota.
U Srbiji danas posluje oko 200 hrvatskih kompanija, dok je tek desetak srpskih preduzeća ušlo na tamošnje tržište. Srbija je peta na listi hrvatskih ulaganja u inostranstvu, dok je većina pokušaja naših privrednika da privatizuju tamošnje firme zaustavljena.
Zasad bolje ne prolazi ni srpska roba u hrvatskim prodavnicima, dok je na našem tržištu apsolutna zastupljenost proizvoda „Mejd in Kroacija“. Po tvrdnjama srpskih proizvođača, uvijek se kao prepreka postavljala ili previsoka marža koju njihovi trgovci žele da dodaju na proizvođačku cijenu ili visoka cijena za ulazak…
Čak je i Ivica Todorić, vlasnik „Agrokora“, firme koja je kupila prilično vrijedne kompanije u Srbiji, svojevremeno, na pitanje novinara kako tumači to da srpske firme u Hrvatskoj nemaju mogućnost da rade tako dobro kao on u Srbiji odgovorio: „Da sam ja iz Srbije, mnogo bih manje ulagao u Hrvatsku“.
Istine radi, ima i objektivnih razloga za smanjeno ulaganje srpskih kompanija u Hrvatskoj.
Razlozi za takvu situaciju dijelom leže u činjenici da su privatizacija i cjelokupan proces restrukturiranja privrede u Srbiji u zakašnjenju u odnosu na region i posebno na Hrvatsku, gdje su ti procesi praktično završeni.
Oblasti hrvatskih ulaganja
47 odsto – poljoprivreda i usluge
19 odsto – proizvodnja nemetalnih i mineralnih sirovina
18 odsto – proizvodnja hrane i pića
2 odsto – proizvodnja mašina i uređaja
2 odsto – proizvodnja električnih mašina i aparata
2 odsto – osiguranje i penzijski fondovi
2 odsto – trgovina na veliko i posredovanje u trgovini
Kostić ulaže
Spremni smo da u unosan biznis u Hrvatskoj uložimo do 100 miliona evra, od čega bih ja investirao oko 30 odsto sopstvenog kapitala, izjavio je vlasnik MK grupe Miodrag Kostić za zagrebački „Večernji list“.
Novosti
Komentariši