BANJALUKA – Krediti kojima se pokrivaju stari dugovi i budući gubici samo trenutno gase požar i dovešće Republiku Srpsku u još lošije stanje, te je neophodno da budu uloženi u produktivne stvari, u investicije ili oporavak privrede kako bi se obezbijedio povrat duga, ocjena je ekonomista povodom namjere Vlade da zaduži Republiku Srpsku sa 350 miliona evra prodajom obveznica na Londonskoj berzi.
Podsjećamo, CAPITAL je objavio da Srpska prodaje obveznice od 350 miliona evra na Londonskoj berzi da „pokrije” dio duga i budžetski deficit.
Moody's Public Sector Europe (“Moody's”), u izvještaju u koji je CAPITAL imao uvid, dodijelio je RS privremeni rejting B3, što znači da je ulaganje u predstojeću emisiju obveznica RS do 350 miliona EUR (684,5 miliona KM) “spekulativno i visoko rizično”.
„Srpska planira izdati obveznicu denominiranu u evrima kako bi pokrila dvije trećine finansijskih potreba u godini, ali to je malo vjerovatno“, naveo je “Moody's”.
Cenić: Gasi se samo trenutni požar, brzo će se ići ponovo MMF-u
Ekonomista Svetlana Cenić ocijenila je da će Srpska jako skupo platiti zaduženje prodajom obveznica na Londonskoj berzi.
„Te pare biće jako skupe u odnosu na ono šta su sve bile mogućnosti. Prva mogućnost je bila da se pregovara da se dospjele rate iz prošle i ove godine pomjere, da se uvede grejs period i da se onda vidi koliko nedostaje novca. Drugo, ovo zaduženje pokazuje da je finansijsko stanje u Srpskoj katastrofalno. Ovo je isto kao kad bi se čovjek zadužio samo da pokrije ono što je nepotrebno potrošio i da vrati nekome dugove. Nema nikakvih produktivnih stvari i onog što bi garantovalo bilo šta“, rekla je Cenićeva.
Za ocjenu agencije „Moody's“ da će Srpska moći izdržati uticaj pandemije samo ako ona bude kratka, Cenićeva je istakla da je nepoznato koliko će pandemija trajati i da je zbog toga sve upitno.
„Podaci koje je Vlada dostavila i nas osnovu kojeg je rađena procjena su loša statistika i falš podaci, ponovo se šminkala stvarnost. Ni procjenitelji, ni agencije, ni banke nisu obavješteni i nisu uračunali koliki je dug zdravstva i državnih preduzeća i koliko to povećava rizik kad se pare daju u Republiku Srpsku. Nije uzeto u obzir da je industrijska proizvodnja padala i prije pandemije, kao ni nivo korupcije. Ako je sve to uzeto u obzir to znači da će sredstva biti još skuplja“, naglasila je Cenićeva.
Ona je istakla da Vlada duguje turističkim organizacijama čak i za turističke vaučere, a kamoli šta drugo.
„Svako dan imamo nova zaduženja preduzeća, zdravstva, opština i garantujem da će Vlada vrlo brzo opet ići MMF-u jer ovo gasi samo trenutni požar. Obećava se povećanje plata prosvjeti, zdravstvu i policiji, nema solidarnosti i empatije sa privredom i građanima, para će ponovo faliti jer se ne odriču luksuza i privilegija, ali nema toliko radno sposobnog stanovništva koje će to podnijeti, a sa novim zaduženjem, to je siguran putokaz da mladi odu iz ove zemlje“, dodala je Cenićeva.
Ona nije isključila ni mogućnost da se preko ove emisije radi vrši „pranje novca“ i da je to glavni razlog što je sve ovako netransparentno.
Grabovac: Neophodan plan iz kojih izvora se planira vraćanje kredita
Izvršni direktor Udruženja ekonomista RS „SWOT“ Saša Grabovac rekao je da subjekt zaduživanja, entitet ili država treba da ima jasan plan šta da radi sa novcem, odnosno kreditom koji uzima.
„Prije svega treba da ima plan iz kojih izvora planira da obezbjedi povrat po osnovu duga koji preuzima, to određuje da li je zaduženje dobro ili ne. Idealan raspored novca podrazumjeva da veliki segment ide u investicije koje će na najbolji način obezbijediti povrat uloženog novca i o tome treba razmišljati“, rekao je Grabovac.
Međutim, s obzirom na to da Vlada novim zaduženjem planira da pokrije dio duga i planirani deficit, Grabovac je dodao da svaka država ima problem s tekućim poslovanjem, pogotovo u vrijeme pandemije i da zbog toga zaduženja idu u potrošnju.
„Ta potrošnja je ustvari saniranje posljedica pandemije, kako zdravstvene, tako i ekonomske. Dugoročno gledano, tako potrošena sredstva ipak imaju ekonomsku opravdanost u smislu da ulaganje u bolju zdravstvenu njegu posljedično dovodi do manje zaraženih, manje bolovanja i više radnika na poslu, povećanje prihoda i potrošnje. Tako se indirektno utiče na ekonomsku aktivnost u budućnosti“, smatra Grabovac.
Dodao je da i javna potrošnja koja znači povećanja plata, naknada, po istom principu dovodi do efikasnosti javne uprave i investitori bi mogli brže da završavaju posao, međutim, smatra Grabovac, nivo investicija i ocjena poslovnog ambijenta nisu dobri, a „zaostajemo u digitalizaciji i reformi javne uprave koja bi trebala da obezbijedi brzo poslovanje između kompanija, građana i javnog sektora“.
CAPITAL: S. Šurlan
Komentariši