BANJALUKA, Zdravstveni radnici, zanatlije, programeri, elektrotehničari – kadrovi su koji bi u BiH najlakše trebalo da dođu do posla, jer su ova zanimanja deficitarna. S druge strane, u oblasti računovodstva i menadžmenta došlo je do zasićenja.
Zanat neće niko, a posla na pretek. Interesovanje za obućare, cvjećare i ostale zanate ravno je nuli. To potvrđuju i podaci da se u narednoj školskoj godini više od 80 odsto učenika odlučilo za četvorogodišnje školovanje. Umjesto za siguran posao, škole proizvode kadrove za biroe.
Iz Zanatske komore poručuju da ovaj problem traje godinama. Praksa je pokazala da sa dobrim zanatom uvijek ima posla, a i novca. Dosadašnja iskustva ipak govore da je mladima bitnija titula, pa makar to značilo i godine čekanja na Zavodu za zapošljavanje.
Školstvo nije kompatibilno sa tržištem rada, kaže Saša Trivić iz Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.
Za razliku od ostalih zanimanja gdje se na posao čeka godinama, od zanata se može solidno živjeti. To najbolje zna Nenad Kovačević. Kao pekar radi već 21 godinu. Do ovog posla danas, kaže, nije teško doći.
Na Birou je trenutno oko 133 hiljade nezaposlenih. Na listi čekanja ima i magistara, i doktora medicine. Ekonomista na pretek. Zato će učionice u kojima je predviđena nastava za zantlije biti poluprazne. BN
Komentariši