BIJELJINA, Poslovno-zadružni savez /PZS/ “Agrosemberija” Bijeljina godinama ne može da riješi status imovine, danas vrijedne 5,3 miliona KM, zbog čega najviše trpe radnici, proglašeni tehnološkim viškom u slučaju stečaja, ističe direktor ovog saveza Mile Mirković.
“Imovinu, koju smo izgradili vlastitim radom, ne možemo da uknjižimo na sebe, mada smo je kupili i zamijenili, jer nas u katastru vode kao društvenu imovinu, koja kao takva ne postoji od januara 1990. godine”, pojašnjava Mirković Srni.
On napominje da je grad Bijeljina od Vrhovnog suda dobio 14 presuda – odbijenica za uknjiženje imovine na svoje ime, ali da se ona i dalje vodi kao društvena.
“Zbog svega, direktno smo ugroženi jer ne postoji mogućnost hipotekarnog predstavljanja. Dio kredita smo vratili, ali ne možemo da ga zanovimo. Došli smo u blokadu i ne možemo dalje jer gubimo povjerenje na tržištu i ne možemo da radimo”, naglašava Mirković.
On napominje da je prihod Saveza sa 11,5 miliona KM zbog ovog problema danas pao na 2,7 miliona KM. Zbog nemogućnosti da se odgovori obavezama, opstanak firme je u pitanju.
“Imovina je ogromna, ali je sačuvana, nije pretvorena u dioničarska društva kao što su to uradile neke zadruge na području opštine Bijeljina, a njih niko ne dira”, napominje Mirković.
On očekuje da će obećanja ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Steve Mirjanića – da će dobiti pozajmicu od Investiciono-razvojne banke /IRB/ Srpske – biti realizovana.
“U tom slučaju, moći ćemo da pokrijemo obaveze, da aktiviramo rad mješaone stočne hrane i da investiramo u automatsku liniju koja nam nedostaje u mljekari u Amajlijama”, objašnjava Mirković.
To bi značilo preradu u mljekari “Dule” i u PZS “Agrosemberija”, čime bi bila pokrivena maloprodaja na području Semberije.
“Agrosemberija”, napominje Mirković, ima perspektivu i neophodna je srednjem i sitnom zemljoradniku kako bi objedinio i nabavku i prodaju na tržištu.
Ovaj savez ima 12 zadruga, ukupna imovinaje vrijedna je 5,3 miliona KM, a od Poljoprivrednog dobra /PD/ “Semberija” potražuje oko 1.700 hektara oraničnih površina, za šta postoji izvršna presuda suda koju, kako Mirković navodi, niko neće da provede.
On napominje da je na bazi dugoročnog razvoja Savez planirao da gradi prehrambene kapacitete tamo gdje se sirovina proizvodi – na obodu grada, po principu kako to radi Slovenija.
Planirane su još neke investicije – sušara, proširenje kapaciteta mješaone stočne hrane, izgradnja hladnjača…
PZS “Agrosemberija” će za dvije godine proslaviti 40 godina postojanja i 110 godina zadrugarstva u Semberiji. Srna
Komentariši