BANJALUKA – Zavod za izgradnju Banjaluka (ZIBL) bi u budućnosti mogao postati javno komunalno preduzeće sa novim nazivom, a jedna od opcija je „Banjaluka info“. Uz novo ime i organizaciju ZIBL mijenja i djelatnost sa inženjerskih poslova na čisto administrativne, koji bi prema planovima uprave, ovom gubitašu trebao obezbijediti stabilan izvor finansiranja koji je prijeko potreban.
Da su prihodi potrebni pokazuju i rezultati ovog Zavoda koji već godinama negativno posluje. Prošlu godinu je završio sa minusom od 389.576 KM, čime je akumulirani gubitak iz 2021. godine sa 2,5 miliona KM povećan na 2,8 miliona.
Osim toga Grad Banjaluka je krajem prošle godine hitno morao intervenisati i odobriti im pozajmicu od 700.000 KM kako ne bi otišli u stečaj.
Pozajmica tek treba da se vrati Gradu Banjaluka, a planovi aktuelne adminsitracije da se ovo preduzeće oporavi u dobrom dijelu zavise od Skupštine grada.
Traže saglasnost Skupštine iz drugog pokušaja
Za sada je planirano da se iz drugog pokušaja dobije odobrenje Skupštine grada Banjaluka da se ZIBL-u dodjeli posao jedinstvene naplate komunalnih usluga u Banjaluci.
Naime, u julu je u skupštinsku proceduru prvi put upućen set odluka koji bi trebao taj plan sprovesti u djelo, ali one nisu došle pred odbornike jer su zapele na prvoj stepenici.
Naime, resorna skupštinska komisija nije podržala set odluka, zbog čega su one povučene sa dnevnog reda o čemu je CAPITAL pisao u tekstu Jedinstveni sistem naplate komunalija u Banjaluci na čekanju.
Prema posljednjim informacijama aktuelna administracija će ići u novi pokušaj i set istih odluka su ponovo uputili u skupštinsku proceduru kako bi se našli na dnevnom redu narednog redovnog zasjedanja Skupštine grada. Upitno je kada će to biti jer iduća sjednica još nije ni na vidiku.
Bez obzira kada dođe na red v.d. direktor ZIBL-a Aleksandar Marković kaže da se nada da će se Skupština grada usaglasiti po ovom pitanju.
„Ukoliko Skupština prihvati odluke koje se odnose na sistem objedinjene naplate i o utvrđivanju komunalne djelatnosti od posebnog javnog interesa onda je namjera da Zavod postane javno komunalno preduzeće“, rekao je Marković za CAPITAL i dodao da bi se onda išlo i u promjenu naziva.
Jedna od ranijih ideja za naziv je, kako Marković dodaje „Banjaluka info“ ili „Info stan“ po ugledu na slične organizacije u Beogradu ili Novom sadu, ali nije mogao precizirati u kom pravcu će se tačno ići.
„Usvajanje tih odluka je preduslov da Skupština akcionara pokrene taj proces uz dopunu novih djelatnosti. Sada smo u statusu čekanja dok ne vidimo šta će odlučiti Skupština grada“, kazao je Marković.
U toku reorganizacija ZIBL-a
Dok se čeka stav lokalnog parlamenta, Zavod nastavlja sa reorganizacijom koja je već započela. Prethodnih godina osnovna djelatnost Zavoda su bili inženjerski poslovi i sa njima povezano tehničko savjetovanje, ali Marković kaže da su je od jula promijenili.
„Sada je naša osnovna djelatnost obrada, hosting i ostale pripadajuće djelatnosti. To su poslovi kojima se mi objektivno možemo baviti i od sedmog mjeseca svoj fokus stavljamo na poslove administrativno finansijske prirode. Za te poslove imamo radnu snagu, a za poslove inženjeringa nemamo radnu snagu“, rekao je Marković.
Dodao je da trenutno to znači da se bave poslovima naplate komunalne naknade za Grad Banjaluku te poslovima koji su vezani za održavanje Zajednica etažnih vlasnika, uz planove da se ta dva sektora ojačaju. Prvi je prethodnih godina donosio 80 odsto prihoda ZIBL-a.
„Upravni odbor je donio odluku da se ukine tehnički sektor tako da ćemo odstupiti od inženjerskih poslova, jer Zavod nema zakonske preduslove da se bavi tom djelatnošću. Tržišno smo nekonkurentni u toj djelatnosti jer nemamo inženjera, a samim tim ni licence. Oprema i tehnička sredstva su u nikakvom stanju, a pored toga u zadnjih deset godina nije ulagano u ljude“, naveo je on.
Smanjen broj radnika
Kada su u pitanju radnici Marković kaže da je po dolasku u ZIBL zatekao 46 zaposlenih i da je taj broj na kraju 2022. godine smanjen na 31.
„Jedan broj radnika je imao ugovor na određeno, jedan broj je promijenio poslodavca, a pojedini su otišli u penziju. Jedan broj njih nije dolazio na posao i sa njima sam morao raskinuti ugovor. Trenutno imamo 31 radnika, a Upravni odbor je donio odluku 15. septembra o reorganizaciji društva tako planiramo da ukinemo tehnički sektor pa ćemo vidjeti šta će se dešavati “, kazao je Marković.
Pozajmicu Gradu riješiti prodajom podruma
Ključni problem ZIBL-a prethodnih godina je bila nemogućnost izmirenja obaveza prema radnicima, dobavljačima te institucijama. Taj problem je ZIBL lani doveo u blokadu iz koje je izašao uz pomoć pozajmice Grada od 700.000 KM.
Marković je napomenuo da su tim novcem isplaćene zaostale plate radnicima kao i dugovi prema Poreskoj upravi RS, a osim toga smanjeni su dugovi prema dobavljačima.
„Na kraju 2022. godine je iskazan poslovni gubitak, ali taj gubitak je smanjen. Danas iz redovnih prihoda servisiramo obaveze prema radnicima, Poreskoj upravi i povjeriocima“, rekao je on.
Kada je u pitanju pozjamica Marković kaže da je se radi na tome da se taj novac vrati Gradu u predviđenom roku.
„Nije navedeno da se sredstva moraju vratiti kvartalno, u ratama ili nekim anuitetima, nego je naveden rok, da se ona moraju vratiti do 29. decembra ove godine“, naveo je on i napomenuo da je jedna od opcija da se pozajmica vrati prodajom još jednog dijela poslovne zgrade ZIBL-a preduzeću „Vodovod“.
Naime, „Vodovod“ je već otkupio pola zgrade ZIBL-a, tako da su ove dvije organizacije vlasnici objekta u centru Banjaluke, po pola.
„U pregovorima smo sa „Vodovodom“ da oni otkupe podrum. Imaju deficit prostora, a mi taj prostor ne upotrebljavamo“, kazao je Marković.
ZIBL u svađi sa Skupštinom grada
Zavod za izgradnju Banjaluka je bila i jedna od tema posljednjeg redovnog zasjedanja Skupštine grada Banjaluka, ali javnost nije uspjela saznati šta se dešava u Zavodu. Tačka je povučena sa dnevnog reda, jer sjednici nije prisustvovao niko iz uprave preduzeća, a ko bi mogao dati te informacije.
Takođe, predsjednik Skupštine grada Ljubo Ninković je izrazio sumnju u vjerodostojnost izvještaja koji je bio pred odbornicima. Rekao je da je „izvještaj o poslovanju ZIBL-a došao na skupštinu neovjeren i nepotpisan od strane direktora preduzeća“.
Marković kaže da nije mogao prisustvovati zbog bolesti te da je neistina da je finansijski izvještaj ZIBL-a dostavljen nepotpisan.
Zavod za izgradnju Banjaluka nastao je 1979. godine, a od osnivanja do danas imao je nekoliko transformacija.
Ranije je obavljao poslove nadzora na izgradnji stambenih naselja u Banjaluci, ali i poznatih objekata poput sportske dvorane “Borik” i “Mejdan” te hotela “Bosna” i “Palas“.
CAPITAL: V. Popović
2 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Jadan je taj poslovni model, da se “ugrađuju” u poslove koji mogu i bez njih da se obavljaju, a i ovo što sad rade je ispod svake kritike. Usluge za ZEV se svode na izradu godišnjeg obračuna, a sve ostalo je na ZEV-u, dok račune za komunalnu naknadu dobar dio građana i ne dobija. A spasiće ih prodaja podruma Vodovodu 🙂 🙂 🙂
1.sistem objedinjenog plaćanja komunalija
2.parking
3.upravljanje gradskim zemljištem
4.nadzor nad izgradnjom gradske infrastrukture