Nadnaslov: Strani investitori malih hidroelektrana u BiH
Naslov: Bečka škola: Zaradom od naših rijeka, spašavaju lijepi plavi Dunav
Podnaslov: I dok Kelag uništava najzdravije mladice na Balkanu, milioni se troše na obnavljanje rijetkih staništa mladica u EU, posebno u Austriji. U obnovu izvorišta rijeka u Austriji od 1999. godine potrošeni su miliona eura. Samo u Koruškoj (odakle nam dolazi Kelag) potrošeno je 13,4 miliona eura. Čak je Verbund grupa,koja je suvlasnica Kelaga finansirala projekt obnove na rijeci Traisen u Donjoj Austriji sa šest miliona eura da bi se regenerirala staništa mladice
Legenda i potpisi pod fotke
(sana) – glavna fotke
(sana1,2,3) Sana je jedna od šest najznačajnijih rijeka za očuvanje edemske vrste mladice koja živi isključivo u tom dijelu sliva Dunava
(mladica) Mladica je jedna od najpopularnijih i najimpresivnijih riječnih riba u Evropi. Može narasti do 1,5 metara, živi samo u slivu Dunava i nigdje na svijetu.
(kelag o sebi): Austrijske kompanije su umiješane u nekoliko desetina projekata sa malim hidroelektrana u zemljama regiona, od kojih je dobar dio u zaštićenim područjima
(Riblja staza Slovenija1) Riblja staza u obliku obilaznog toka; HE Blanca, Slovenija
(Riblja staza u Austriji) Ulaz u vertikalni prorez riblje staze; Hirnbach, HE Langkampfen, Tirol; Fotografija TIWAG
(Riblja staza kod nasi neuređena roblja staza) I dok investitori u Austriji i Sloveniji se pridržavaju uputa za održavanje minimuma za život riba, kod nas riblje staze izgledaju ovako
(ugar riblje staze)
(gradnja-mini hidroelektrana) Uništavanje obala rijeka,guranje vode u cijev i uzimanje doma životinjskom i biljnom svijetu ni po čemu ne može biti obnovljivi izvor energije. Ko je zapamtio da je nova rijeka negdje iznikla
„Iako je Bosna i Hercegovina tokom svoje istorije oskudijevala u mnogo čemu, u jednom je pogledu obdarena itekakvim bogatstvom: obiluje vodom. Ova mala zemlja (s oko tri miliona stanovnika na površini nešto većoj od 51.000 km2 i) šesta je u Evropi po vodenom bogatstvu. Većina bh. rijeka izvire u srcu Dinarida i, jureći ka dolinama i ravnicama, u kamenu ovih planinskih lanaca urezuje kanjone čudesne ljepote. Dragocjene rijeke i potoci oduvijek su bh. narodu i kruh i ruže – ne samo da su omogućile opstanak i razvoj brojnih zajednica, nego ih hranile i vanrednom ljepotom.“ stoji na početku Otvorenog pisma kojim su se Energetskoj zajednici i Evropskoj komisiji u BiH obratili članovi 29 udruženja iz cijele BiH a povodom uništavanja rijeka koje je izazvano gradnjom malih hidrocentrala.
U Bosni i Hercegovini je do sada izgrađeno 108 malih hidroelektrana (mHE), planirano i započeto još 339 a prema riječima investitora, na kraju bi ih 600, što bi značilo da na skoro svakoj rijeci i potoku u BiH bude izgrađena barem jedna mala hidroelektrana, ukoliko uspiju u. svom naumu.
Lokalno stanovništvo koje živi pored rijeka gdje već rade mHE dobro zna da poslije njih više ništa nije isto. Korita su prazna, riba nestaje, vegetacija se mijenja, nekada plodna zemlja pored rijeka više nije plodna. Jasno je da nema ništa od obećanja o zapošljavanju lokalaca i privrednom napretku.
Trećina vlasnika mHE su u našoj zemlji su djelimično, ili potpuno stranci: Čalik enterji
(Turska), Engronova (Slovenija), Grid d.o.o (Hrvatska), Ebh d.o.o. Inter – energo d.o.o, Elgrad d.o.o, Elegija d.o.o….neke su od firmi koje su izgradile ili još grade male hidrocentrale.
Interenergo d.o.o. je podružnica austrijske firme Kelag koja je specijalizirana za gradnju mHE i koja se namjerila na bosanskohercegovačke rijeke. Inače, austrijske kompanije su umiješane u nekoliko desetina projekata sa malim hidroelektrana u zemljama regiona, od kojih je dobar dio u zaštićenim područjima. Kelag, nakon što je elektranama uništio rijeku Ugar, gdje više gotovo nema mjesta za kupanje (fotka ugar danas), naredna meta bila je rijeka Sana.
“To Evropa od nas traži”
Inače, odnos EU prema zaštiti okoliša Zapadnog Balkana je takav da okoliš nije ni spomenut u EU Strategiji za zemlje Zapadnog Balkana iz 2018. godine. Za region Zapadnog Balkana, za koji se očekuje da će se pridružiti EU – EU organizuje samo Energetsku zajednicu, pri tome se u najvećoj mjeri zanemaruje primjena okolišnog dijela pravne stečevine EU, koja bi morala ići u paketu sa energijom.
BiH je Energetska zajednica nametnula da do 2020. godine 40% od ukupno potrošene energije mora proizvesti iz obnovljivih izvora. Istovremeno, za zemlje članice Evropske unije propisani ciljevi su svega 20% od ukupno potrošene energije 2020. je trebalo doći iz obnovljivih izvora. Da bi se spriječila zloupotreba, koja se mogla i morala predvidjeti, obaveze u pogledu stroge zaštite prirode morale su biti sastavni dio obaveza u pogledu energetske tranzicije.
Ova ugovorna obaveza prema Energetskoj zajednici je poslužila lokalnim političarima i njihovim lobijima da od svih mogućih izvora obnovljive energije, naglasak stave na isključivo izgradnju malih hidroelektrana, kao nešto “što Evropa od nas traži”.
“Pojedini investitori su izgradnju malih hidroelektrana predstavljali čak i kao uslov za buduće učlanjenje u EU. Onda su, na osnovu toga, uglavnom u prihode vlasnika malih hidroelektrana usmjeravana nemala sredstva (oko 48 miliona KM u 2019. godini) prikupljena iz “naknada za obnovljive izvore” koja se plaća kao dodatak na mjesečnim računima za električnu energiju građana i privrede.Poticaji i otkup po garantovanim ukupne količine proizvedene struje tokom 12 (FBiH) odnosno 15 (RS) godina čine ovu vrstu ulaganja najmanje rizičnom od svih drugih privrednih ulaganja. Zarada višestruko veća od inicijalnog ulaganja je zagarantovana”, navodi se u podacima Eko akcije.
Sana je jedna od šest najznačajnijih rijeka za očuvanje edemske vrste mladice koja živi isključivo u tom dijelu sliva Dunava. Mladica je jedna od najpopularnijih i najimpresivnijih riječnih riba u Evropi. Može narasti do 1,5 metara, živi samo u slivu Dunava i nigdje na svijetu.
Voli hladne, brze i šljunkovite rijeke. I dok u Njemačkoj, Austriji i nekim drugim zemljama žive male populacije ove vrste, rijeke Balkana pružaju stanište posljednjim preostalim većim populacijama. Međutim, ukoliko budu izgrađene planirane mHE u tim riječnim područjima, mladica neće preživjeti. Projekat Medna bio je prvi u nizu.
Godinama je trajala borba između lokalnog stanovništva, eko udruga sa predstavnicima vlasti, ipak mHE Medna je izgrađena 2018.godine u dijelu Sane koje je zaštićeno područje.
I dok Kelag uništava najzdravije mladice na Balkanu, milioni se troše na obnavljanje rijetkih staništa mladica u EU, posebno u Austriji. Prema istraživanju Riverwatcha,u obnovu izvorišta rijeka u Austriji od 1999. godine potrošeni su miliona eura.
To podrazumijeva uklanjanje konstrukcija nasipa i drugih umjetnih zapreka kako bi rijeka dobila svoj prostor. Samo u Koruškoj (odakle nam dolazi Kelag) potrošeno je 13,4 miliona eura. Čak je Verbund grupa, koja je suvlasnica Kelaga finansirala projekt obnove na rijeci Traisen u Donjoj Austriji sa šest miliona eura da bi se regenerirala staništa mladice.
“Da ovo nije tako dramatično, bilo bi smiješno. Dok se milioni troše na popravljanje pogrešaka prošlosti u Austriji i drugim zemljama EU-a, firme poput Kelaga čine iste greške iznova na Balkanu i uništavaju najbolje rijeke kao i rijetke, ugrožene vrste. Ovo se mora zaustaviti “, kaže Ulrich Eichelmann iz Riverwatcha.
Goran Krivić iz Koalicije za zaštitu Sane, koja je osnovana 2009. godine sa primarnim ciljem borbe protiv hidroelektrane Medna koja je nažalost izgrađena 450 m od samih izvora rijeke Sane, čine 23 udruženja ljubitelja prirode i sporta, zajedno sa Opštinom Ribnik već godinama pokušava da spriječi ovaj zločin protiv prirode i građana Republike Srpske.
„Od potpisivanja prve koncesije 2006. do zadnjeg III aneksa 2014. postoje gomila nepravilnosti i kršenja ugovora o koncesiji za MHE „Medna“. Zatraženo je i od vlade i minstarstva da se na osnovu tih nepravilnosti raskine koncesioni ugovor. Na sudu je bilo nekoliko postupaka i to četiri pred osnovnim sudom u Banja Luci, a to su dva postupka za Djelimična rješenja, postupak protiv Ekološke dozvole i protiv odluke Vlade o produženju koncesije tj. III aneksa. I postupak pred višim sudom za preispitivanje presude o studiji uticaja” sumira Krivić višegodišnju borbu za Sanu.
Gornji tok bez života
Usprkos svemu toma, mHE Medna je izgrađena samo 450 m od samih izvora Sane. Na tom mjestu je napravljena zaustavna brana koja će da vodu premosti kroz derivacioni tunel veličine 3 km do mašinske kuće. Tim premošćavanjem kanjon u gornjem toku u sušnom dijelu godine ostaje bez vode što znači da u njemu više nema života, a i samim tim se kvalitet vode mjenja.
“Takođe postoji još jedna koncesija MHE „Prizren Grad II“ koja se nalazi samo par kilometara niže od MHE „Medna“. Pošto su planirane još neke MHE na rijeci Sani taj kumulativni uticaj će se posebno odraziti u donjem toku rijeke gdje je moguć drastičan pad vodostaja i kvaliteta vode. Drastičan pad vodostaja znači smanjenje podzemih voda što je posebno značajno za gradove i opštine u donjem slivu rijeke Sane koji se napajaju iz bunara i izvora podzemnih voda što se odnosi i na grad Prijedor“, dodaje Krivić.
Zanimljivo je da prema metodologiji koja se koristi u Tirolu, Austrija, prvi korak utvrđivanja važnosti vodnog tijela na osnovu čega će se odlučiti o prihvatljivosti gradnje pojedine hidroelektrane je preklapanje područja djelovanja zahvata s postojećim zaštićenim područjima.
U Tirolu pod zaštićenim područjima podrazumjevamo Natura 2000 područja ili nacionalne parkove i parkove prirode. U zaštićena područja također su uključena područja bogata s rijekama i potocima očuvanim u prirodnom stanju. U Tirolu su gotovo sve tekućice stavljene pod režim zaštite s definiranim granicama zaštićenih područja. Zaštićeni su glavni očuvani dijelovi rijeka i potoka, kao i rijeke s jedinstvenim i osjetljivim odsječcima.
Ipak, druga su pravila važila za bh rijeku Sanu. Da ironija dobije svoj puni sjaj, pobrinu se najviši politički dužnosnici BiH, koji se redovno posjećuju otvaranja ovih postrojenja i fotkaju se ponosno, kao da upravo nisu i svojim unucima ukrali rijeku.
Evropski parlament je 14.aprila 2016. godine donio rezoluciju o BiH kojom je pozvao ” Vladu BiH da reguliše i nadgleda izgradnju hidroelektrana u ekološki osjetljivim područjima, te u zaštićenim i potencijalno zaštićenim područjima, da održi integritet postojećih nacionalnih parkova…preporučuju da se poboljša kvalitet procjena utjecaja na okoliš kako bi se uzeli u obzir standardi EU …”
Dijalog sa civilnim društvom
Ni “Vlade BiH”, niti Delegacija EU U BiH snikada se nisu oglasili povodom ove rezolucije. Pitali smo Delegaciju EU u BiH zašto je tako?Ipak Delegacija EU u BiH se nikada nije oglasila povom toga. Pitali smo ih zašto je tako?
“Zahtjevi Evropske unije su jasni kada je u pitanju razvoj hidroenergetskog potencijala, koji je potrebno pažljivo i strateški planirati da bi se bilo kakve zabrinutosti u vezi okoliša pravovremeno adresirale te spriječilo ugrožavanje okoliša i prirodnih resursa. U okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji je potpisan između BiH i EU, od Bosne i Hercegovine se očekuje da kao potencijalna zemlja kandidatkinje za pristupanje EU postepeno uskladi svoje zakonodavstvo sa pravnom stečevinom EU, i osigura da se provode isti zahtjevi i standardi.“navodi se u odgovoru Odjela za komunikacije Delegacije EU u BiH.
U odgovoru Odjela za komunikacije Delegacije EU u BiH dalje se navodi da
usvajanje zakonodavstva o obnovljivoj energiji na državnom i entitetskom nivou koje bi bilo usklađeno sa obavezama koje proističu iz Ugovora o Energetskoj zajednici se navodi kao jedan od kratkoročnih prioriteta Analitičkog izvještaja priloženog uz Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU. Naročito je potrebno usvojiti pravni okvir na državnom nivou kako bi se omogućila jasna koordinacija i odgovornost svih nivoa vlasti koji su relevantni za autorizaciju, certifikaciju i licenciranje procedura vezanih za obnovljivu energiju.
„Štaviše, tokom formalnih razgovora između Evropske komisije i vlasti u BiH koji se odvijaju kroz odgovarajuće Pododbore formirane u okviru Sporazuma za stabilizaciju i pridruživanje, Evropska komisija je podcrtala da vlasti trebaju imati odgovoran pristup prema investicijama u hidroenergetski potencijal kroz adekvatne javne konsultacije i konstruktivan dijalog između svih aktera, uključujući civilno društvo“, navode iz EU delegacije u BiH.
Oni navode da je u toku je rad na Zelenoj agendi za Zapadni Balkan kako bi se potpomogla održiva ekološka tranzicija regiona zajedno sa ostatkom Evrope. Proces pristupanja EU sam po sebi pruža glavni okvir za usklađivanje sa ciljevima EU i ostvarivanje zacrtanih rezultata. Zemlje koje teže pristupanju EU će u ovim naporima dobiti tehničku i financijsku pomoć EU kroz IPA fondove.
Za razliku od brojnih EU direktiva iz oblasti proizvodnje i prenosa električne energije, EU direktive o zaštiti prirode nikada nisu postaledio Ugovora kojeg je BiH potpisala sa Energetskom zajednicom. I ta činjenica na terenu mijenja sve!
Za to vrijeme broj hidroelektrana ispod 10 MW u zemljama Zapadnog Balkana se učetvorostručio sa 108 na najmanje 488 između 2009. i 2018. godine.
U BIH je 2018. godine čak 81 posto poticaja namjenjenih obnovljivim izvorima energije išlo malim hidrolektranama.
“Financijski poticaji za male hidroelektrane na Zapadnom Balkanu doprinijeli su neodrživom razvoju sektora i šteti životne sredine. Od subvencija koristi imaju bogati poslovni ljudi koji su bliski vladama ili čak sudjeluju u vlasti, a doprinos proizvodnji električne energije je skroman, otkriva studija koju je objavio CEE Bankwatch Network u suradnji sa Centrom za životnu sredinu”.
Ovo razaranje se može zaustaviti. U otvorenom pismu 29 udruženja koja su stala u odbranu rijeka BiH a koje je upućenu delegaciji EU i BiH i Energetskoj zajednici, postoje smjernice za revidiranje politike.
- U Ugovor o Energetskoj zajednici uključite Direktive o vodama, pticama i staništima, te zahtijevajte njihovu punu primjenu kako bi se smanjio učinak hidroenergetskih projekata;
- Izuzmite male hidroelektrane iz kategorije obnovljivih izvora energije;
- Isključite male hidroelektrane iz programa subvencija i državne pomoći;
- Revidirajte ciljeve za obnovljive izvore energije i ustanovite programe finansiranja energetske tranzicije prilagođene potrebama i mogućnostima bh. društva i okoliša.
Da li će se prećutna podrška EU uništavanju naših rijeka ili ne, brzo ćemo saznati.
