SREBRENICA, Ovogodišnja suša je za oko dvije trećine umanjila rod maline u odnosu na prethodne godine, a za približno toliko i drugih kultura koje na svojim plantažama uzgaja Zemljoradnička zadruga „Srebrenica“, rekao je Srni direktor Zadruge Ivan Todić.
Ova zadruga ima organsku plantažu maline na pet hektara. Prvo je proljećni snijeg pričinio štete i polomio maline, a onda je suša umanjila i uništila rod.
“Dodatni problem je što se od nesnošljivih vrućina suše `lastari` na malinama, tako da se ni naredne godine ne može očekivati rod ove kulture”, rekao je Todić.
Zadruga nema mogućnosti da zaštiti i sačuva stabljike maline od sušenja, jer ni navodnjavanje ne sprječava sušenje lastara na vrelinama ovih dana.
Todić navodi da u ovom kolektivu očekuju bolji rod kupine, čija je berba ovih dana počela na plantaži od devet hektara površine.
“I kupinu proizvodimo na organski način, ali zahvaljujući sistemu za navodnjavanje uspjeli smo sačuvati njen rod i očekujemo pozitivan rezultat, budući da je ove godine dobra cijena kupine na tržištu”, ocijenio je Todić.
On navodi problem nedostatka sredstava za nabavku goriva za rad pumpi za navodnjavanje, kao i činjenicu da su presušila neka izvorišta sa kojih su crpili vodu za navodnjavanje plantaže kupine.
Todić očekuje da će rod kupine omogućiti ovoj zadruzi, sa sedam zaposlenih, da izbjegne finansijski kolaps, te da izmiri obaveze prema 20 do 30 radnika koje povremeno angažuje za radove na plantažama i za berbu.
Srebrenička zadruga prije tri godine počela je da uzgaja nekoliko vrsta ljekobilja.
“Uzgajamo nanu, vrijesak, matičnjak, miloduh i lavandu. Zbog suše njihovi prinosi su minimalni, a kvalitet znatno slabiji u odnosu na očkivanja i planove, jer ove godine te kulture trebalo je da imaju puni prinos”, kaže Todić.
On ističe da je zadruga uz pomoć donatora nabavila i instalisala opremu za destilaciju i proizvodnju eteričnih ulja od ljekobilja.
“Obavili smo probnu proizvodnju eteričnih ulja od vrijeska i nane, dok smo ostalo ljekobilje, zbog malih prinosa, osušili. Proizveli smo manje količine tih ulja, te hidrolata kao nus-proizvoda u tom postupku. Ulja smo poslali na analizu kvaliteta da bismo ih nakon toga mogli pakovati i plasirati na tržište”, pojasnio je Todić.
Na tržištu postoji interesovanje za ljekobiljem, posebno lavandom, pa Todić očekuje da će uskoro pronaći kupca za proizvedeno i osušeno ljekobilje i da će time pokriti barem dio troškova njihovog uzgoja i berbe. Srna
