Zvanična kamata u Mađarskoj veća za pola procenta

BUDIMPEŠTA, Visoka domaća inflacija, ali i politička neizvjesnost zbog krize u vladajućoj koaliciji, glavni su razlozi što je centralna banka Mađarske odlučila da referentnu kamatnu stopu poveća za pola procenta, na osam odsto.
 Guverner mađarske centralne banke Andraš Šimor je, poslije  povećanja kamate u ponedjeljak, izjavio da je odluka zasnovana na dugoročnom inflatornom procesu i da su na nju uticali globalni problemi izazvani recesijom u SAD.   
 Pored toga, on je priznao da “politička neizvjesnost uvijek znači turbulenciju i rizik na tržištu novca,” prejela je DPA.
 Povećanje kamate, izazvano jakim inflatornim pritiscima, trebalo je da doprinese stabilizaciji domaće valute.
 Forinta je, međutim, oslabila na oko 260 za evro, sa 258, poslije vijesti da je premijer Ferenc Đurčanj smjenio ministarku zdravlja Agneš Horvat, rizikujući raspad koalicije Mađarske socijalističke partije (MSP) i liberalnog Saveza slobodnih demokrata (SDS), čiji je Horvatova član.
 Ekonomske reforme koje je pokrenula Đurčanjova vlada, uključujući povećanje poreza i cijena energenata, kao i smanjivanje subvencija i državnih izdataka, uticale su na rast inflacije, koja je vrhunac od devet odsto dostigla u martu prošle godine. Otada sporo opada, da bi u februaru 2008. ostala na nivou od 6,9 odsto godišnje, prema važećoj prognozi centralne banke od 5,2 odsto za 2008. i 3,6 odsto za 2009.
 Šimor je izjavio da povećanje kamate pokazuje da centralna banka nije odustala od dugoročnog cilja obaranja inflacije na tri odsto dogodine.
 “Nećemo okljevati da upotrebimo sva oruđa na raspolganju da dostignemo cilj inflacije za 2009”, rekao je on.
 Mnogi ekonomisti ocjenjuju, međutim, da je ostvarenje tog cilja sve neizvjesnije, imajući u vidu negativne efekte ekonomskih reformi i dodatne međunarodne pritiske na cijene.
 Reforme su pokrenute radi smanjivanja budžetskog deficita i ispunjenja uslova da Mađarska pređe na evro. Dosad su omogućile da budžetski deficit opadne u 2007. na procjenjenih 5,7 odsto bruto domaćeg proizvoda, sa 9,2 odsto BDP u 2006, ali su uticale i na usporavanje stope rasta.  
 Mađarska je prošle godine  zabilježila rast BDP-a od svega 1,3 odsto, prema 3,9 odsto u 2006, a stopa rasta za ovu godinu se procjenjuje na jedva dva procenta zbog slabljenja lične potrošnje.