SAO PAOLO, Predstavnici grupe 20 industrijski razvijenih i zemalja u razvoju (G20) blizu su konsenzusa o neophodnosti reformisanja finansijskog sistema, izjavio je u Sao Paolu predsjednik Svjetske banke Robert Zelik.
Zelik, je na marginama ministarskog sastanka G20, rekao je da svi uviđaju neophodnost da se pruži koordinisani odgovor na svjetsku finansijsku krizu.
Predsjednik Svjetske banke je, međutim, ukazao da će biti potrebno vrijeme za stvaranje nove finansijske arhitekture, prenosi agencija Frans pres.
“Praktično nijedna zemlja nije pošteđena. Sve zemlje se kreću prema zoni opasnosti. Ovi globalni izazovi zahtjevaju globalna rješenja”, ocijenio je predsjednik Svjetske banke.
On je istakao da je potrebna modernizacija multilateralnog sistema kako bi mogao da se čuje i glas važnih zemalja u razvoju kao što je Brazil, ocjenjujući da će se “kroz dvije godine vidjeti prave promjene u svjetskom sistemu”.
Na pitanje da li zna da li će sastanak u Sao Paolu ići u tom smjeru, Zelik je istakao da je “suviše rano” za procjene, navodeći da će se više znati poslije samita G20, najavljenog za 15. novembar u Vašingtonu.
G20 koja je formirana 1999. godine, čini 19 zemalja – Argentina, Australija, Brazil, Kanada, Kina, Francuska, Njemačka, Indija, Indonezija, Italija, Japan, Meksiko, Rusija, Saudijska Arabija, Južna Afrika, Južna Koreja, Turska, Velika Britanija i SAD, dok je 20. članica Evropska unija.
Brazilski predsjednik Luis Inasio Lula sa Silva izjavio je juče na otvaranju samita da reforma međunarodnog finansijskog sistema mora da uključi finansijsku “injekciju” snažnih zemalja u razvoju, prenosi američka novinska agencija AP.
On je dodao da su siromašni na svijetu glavne žrtve kolapsa savremenih bankarskih struktura.
“Oni koji imaju najmanje sada će biti izgubiti najviše od kreditne krize koja je pogodila svijet od Brazila do Kine”, rekao je Silva na sastanku ministara finansija i predsjednika centralnih banaka 20 najbogatijih i zemalja u razvoju u Sao Paolu.
On je dodao da zemlje G20 moraju da formulišu prijedloge za suštinske promjene svjetske finansijske strukture.
“Cijeli sistem srušio se kao kula od karata povlačeći za sobom dogmatsku vjeru u principe neintervencije države u ekonomiju”, rekao je Silva.
