SARAJEVO, Institucije za zaštitu potrošača u BiH bave se same sobom i nisu u stanju da riješe probleme potrošača, smataraju predstavnici nekoliko udruženja koja se bave ovom problematikom.
Vijeće za zaštitu potrošača BiH jedna je od institucija koja bi trebala dati svoj doprinos u ovoj oblasti, ali u proteklih 10 mjeseci održalo je tri sjednice i donijelo “Državni godišnji program za zaštitu potrošača od 2008. do 2011. godine”, koji nije usvojio Savjet ministara BiH.
Gordana Bulić, član ovog vijeća u ime udruženja potrošača, kaže da je došlo do nesporazuma, jer po evropskim standardima usvaja se četvorogodišnji plan, dok po bh. zakonu treba usvojiti godišnji plan.
“Zbog ovih kašnjenja može biti ugroženo finansiranje Vijeća potrošača, ali i pristup fondovima EU, što je važno za rad udruženja i konkretne projekte”, kaže Bulićeva.
Ivica Rotim, savjetnik Vilima Primorca, zamjenika ministra spoljne trgovine i predsjedavajućeg Vijeća za zaštitu potrošača BiH, smatra da će biti pronađeni načini finansiranja.
“Ranije je dogovoreno da resorni ministar odlukom odredi naknade za članove Vijeća, kojih ima 15. Zbog ušteda planirano je da se članovima iz entitetskih i državnih institucija putni troškovi i dnevnice isplaćuju u njihovim institucijama”, kazao je Rotim i dodao da je rad Vijeća za zaštitu potrošača jedan od uslova EU.
U Ministarstvu finansija i trezora BiH kazali su da nikome iz ovog vijeća nije isplaćena ni marka, te da naknade ne može određivati nijedan ministar ako to nije u planu budžeta.
Ljubo Janjić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Plava sfera”, tvrdi da oni uz još šest udruženja iz RS nisu zadovoljni radom članova Vijeća za zaštitu potrošača BiH.
“Bave se sami sobom i već dvije godine su u fazi osnivanja. Vijeće za zaštitu potrošača jednom je već propalo u vrijeme bivšeg saziva Savjeta ministara BiH. U zaštitu potrošača treba uključiti lokalne zajednice, jer dok potrošač iz Bužima dođe do ombudsmana za zaštitu potrošača u Mostaru, propao je”, kaže Janjić.
Prema revizorskom izvještaju za 2007. godinu, Ured ombudsmana za zaštitu potrošača BiH potrošio je 90.000 KM za plate i naknade pet zaposlenih. Većina predstavnika udruženja, ipak, podržava rad ombudsmana i kažu da je koristan.
Zaštita unosan posao
U Vijeću za zaštitu potrošača BiH su predstavnici niza entitetskih i državnih ministarstava i agencija, ali nismo uspjeli dobiti nijedan konkretan projekat koji su pokrenuli.
Bulićeva ističe da je Konkurencijski savjet BiH dozvolio da se javno dogovaraju cijene nafte, prevoza i brašna na bh. tržištu, iako treba da štite potrošače. Mesud Lakota, iz Udruženja potrošača KS, kaže da je ovaj posao postao unosan i nekim udruženjima i državnim institucijama, a potrošači su neinformisani i prepušteni sami sebi.
Janjić podsjeća da u Hrvatskoj u svakoj većoj javnoj i privatnoj firmi u odborima sjede predstavnici potrošača.
Prijavi se za novosti
Dobijajte najnovije informacije provjerene na Capital.ba.