Ugalj najveća opasnost po životnu sredinu

SAN FRANCISKO, Istraživači i državni zvaničnici, zabrinuti oko globalnog zagrevanja, posvjećuju najviše pažnje potrošnji nafte, ali bi tečni ugalj mogao da ima veći uticaj na klimatske promjene u svijetu, upozorili su naučnici na skupu Američkog geofizičkog udruženja u San Francisku.
  Naučnici su na sastanku istakli da nafta i gas sami po sebi nemaju dovoljno ugljen-dioksida da bi svijet držali u opasnoj zoni globalnog zagrijevanja duži period, ali samo pod uslovom da se preduzmu mjere za smanjenje upotrebe uglja, prenio je Rojters.
  Procjene variraju, ali ugalj je najrasprostranjenije fosilno gorivo. Države poput Kine i SAD rade na tehnologiji za proizvodnju tečnog uglja, kojeg već sada koriste mnoge industrije u Južnoafričkoj Republici.
  Sagorijevanjem tečnog uglja se oslobađa 40 odsto više ugljen-dioksida nego sagorijevanjem nafte, izjavio je naučnik vašingtonskog Instituta “Karnegi” Ken Kaldeira.
  “Rješavanje problema klimatskih promjena znači hvatanje u koštac sa problemom upotrebe uglja. Pitanje nešto veće ili nešto manje potrošnje nafte će značiti malo u borbi protiv globalnog zagrevanja. Ako želimo da zaista promijenimo krivu te promjene, važno je šta ćemo učiniti sa ugljem”, istakao je Kaldeira.
  Taj američki naučnik je iznio procjenu da, ako se čitava potrošnja nafte zamijeni potrošnjom tečnog uglja, temperatura u svijetu će se povećati za dva stepena Celzijusa 2042. godine, odnosno tri godine prije nego u slučaju da nafta ostane glavni energent. Ako se nafta zamijeni solarnom, eolskom ili nuklearnom energijom, povećanje temperature će uslediti 11 godina kasnije.