PEKING, Kina je najavila da će sa nekima od svojih susjeda dio trgovinske razmjene obračunavati u vlastitoj valuti – juanu, umjesto u dolarima, kao do sada.
Kineski zvaničnici nisu još precizirali kada će novi način obračuna u trgovini početi da se primjenjuje, ali poznavaoci situacije, na koje se poziva BBC, navode da bi juan mogao da postane obračunska valuta u trgovini na teritoriji Hongkonga, Makaoa i u grupi od deset članica Asocijacije zemalja jugoistočne azije (ASEAN), koju čine Bruneji, Burma, Kambodža, Indonezija, Laos, Malezija, Filipini, Singapur, Tajland i Vijentanam.
Najveći dio kineske spoljne trgovine sada se obavlja na osnovu obračuna u dolarima i evrima, što izvoznike iz te zemlje čini vrlo ranjivim u uslovima tekućih velikih fluktuacija te dvije valute.
Guverner Narodne banke Kine Džu Siaočuan je, objašnjavajući razloge zbog kojih je vlada odlučila da juan dobije znatno veću ulogu u kineskoj spoljnoj trgovini, rekao da “dolar vjerovatno neće biti stabilan naredne godine, ali i nakon tog perioda”.
Siaočuan smatra da će SAD u narednom razdoblju vjerovatno koristiti više novca da bi predupredile deflacione rizike u domaćoj privredi, pa se i zbog toga može očekivati veća nestabilnost kursa dolara.
On je podsjetio da jugoistočna kineska provincija Guangsi već neko vreme svoju trgovinu sa Vijetnamom obračunava u juanima.
Kineski juan još nije sasvim konvertibilna valuta i trenutno se razmenjuje po kursu od približno 6,84 za dolar, a tokom protekle tri i po godine revalvirao je u odnosu na američkog takmaca oko 20 odsto.
SAD, Evropska unija i Japan tvrde, međutim, da je kurs juana prema jakim svjetskim valutama još uvek potcjenjen i traže da Kina devalvira nacionalnu valutu za dodatnih 20 procenata, što je Peking odbio.
Pekinška glasila podsjećaju da se juan već upotrebljava kao obračunsko sredstvo ne samo u robnoj razmjeni sa Vijetnamom, veći i sa još nekim članicama ASEAN-a i da je Kina zbog toga zadovoljna.
Vladina odluka o upotrebi juana kao obračunskog sredstva plaćanja u trgovini sa nekim susjedima ipak je prvenstveno usmerena na pružanje mogućnosti za razvoj dalje trgovine koju mnoge kineske firme obavljaju u Hongkongu, koji je formalno u sastavu Kine, ali ima veliku dozu ekonomsko-političke nezavisnosti, precizira se u izvještaju BBC-a.
Kina je, inače, do sada uzdržano reagovala na predlog ruskog premijera Vladimira Putina da dvije zemlje međusobnu trgovinu ubuduće obračunavaju u rubaljama i juanima.
Putin je takav prijedlog dao početkom novembra, tokom posjete kineskog predsjednika Hua Djintaoa Moskvi, ali zvanični Peking se oko toga još nije oglasio.
Rusija i Kina će ove godine ostvariti rekordnu trgovinu od približno 40 milijardi dolara, a predviđa se da će se vrijednost dvostrane robne razmjene do 2012. uvećati oko tri puta.
Prijavi se za novosti
Dobijajte najnovije informacije provjerene na Capital.ba.