Rast kamata na štednju poskupljuje i kredite

BANJALUKA, Poskupljenje bankarskih kredita u BiH je, pored rasta cijene kapitala na međunarodnom tržištu, dijelom i posljedica povećanja kamata na štednju kojima domaće banke sve masovnije pribjegavaju u cilju jačanja likvidnosti, ističu pojedini bankari.
 
Radovan Bajić, direktor banjalučke NLB Razvojne banke, kaže da bi banke u svjetlu svjetske finansijske krize trebalo da imaju mjeru pri podizanja kamata na depozite, jer ono sa sobom, ističe, donosi dva ključna problema.
“Visokom kamatom na depozite omogućava se da oni koji imaju oročen novac dobiju dobre neoporezovane prihode od kamata, dok banke, pak, ta veća plaćanja na ulazu moraju pretvoriti u veće kamate na kredite, čime otežavaju poslovanje preduzećima”, ističe Bajić.
On smatra da bi entitetske agencije za bankarstvo trebalo više pažnje da posvete tom problemu i sankcionišu banke koje neumjereno povećavaju kamate na depozite, jer to, ukazuje, za krajnju posljedicu ima otežano poslovanje privrede i manje prihode u budžetima.
U Udruženju banaka BiH, koje je nedavno pozvalo finansijske kuće da se suzdrže od prekomjernog povećanja kamata na depozite, tvrde da je taj problem dobrim dijelom diktiran uslovima koje bankama postavljaju pojedine javne kompanije.
“Postoje preduzeća u državnom vlasništvu koja u svojim tenderima za odabir banke kod koje će oročiti sredstva navode da neće razmatrati ponude za kamate na depozite niže od 6,95 odsto. Banke zbog toga povećaju te kamate i time dolaze u situaciju da ne mogu plasirati kredite po nižim stopama od devet odsto”, kaže Samir Lačević, rukovodilac za bankarske poslove u Udruženju banaka BiH, ne želeći da otkrije o kojim se javnim preduzećima radi.
Aleksandar Ljuboja, predsjednik Sekcije za bankarstvo pri Udruženju ekonomista RS – SWOT, smatra, pak, da banke nisu generalno orijentisane na dugoročnije povećanja kamata na depozite, već da se mahom radi o periodičnim akcijama u cilju trenutnog prikupljenja sredstava.
“Radi se o uravnoteženim aktivnostima banaka koje dosta vode računa o utvrđivanju korelacije između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa koje su sada realne”, kazao je Ljuboja.Nezavine novine