MINHEN, Hypo Real Estate mogla bi da bude prva banka koja će biti nacionalizovana u Njemačkoj, što bi državu moglo da košta mnogo više nego što je do sada računato.
Savezna vlada je do sada Hypo Real Estateu dala garancije u visini od 87 milijardi evra. Pozivajući se na jednu ekspertizu, njemački mediji navode da bi ta suma, međutim, mogla da poraste do 235 milijardi evra. Takođe se navodi da je banka postala najveći rizik za poreske obveznike u Njemačkoj.
Kako se dodaje, Vlada nije obraćala pažnju na upozorenja u vezi s prezaduženošću banke i kasnije je potcijenila rizik. Osim toga, Nadzorni odbor banke je napravio propuste prilikom njene kontrole.
Aleksandar Bode iz stranke Zelenih kritikuje saveznu vladu što nije dovoljno informisala parlament u ovom slučaju.
“Mnogo se toga mora razjasniti, a mi to nismo u stanju da uradimo. Ne zato što se kao opozicija ne trudimo, već zato što ova vlada nije spremna da nas sveobuhvatno informiše. Ne preostaje nam ništa drugo do da se latimo težeg oružja i da im dovedemo anketni odbor”, zaprijetio je Bode.
Anketni odbor, o kojem tri opozicione stranke namjeravaju da donesu odluku, trebalo bi da razjasni kada je Vlada bila informisana o razmjerama krize u Hypo Real Estateu i da li se s manje pomoći mogao riješiti problem da se na vrijeme stupilo u akciju.
Vladajuće stranke, međutim, ocjenjuju da je anketni odbor manevar predizborne borbe.
“Šta su svojevremeno radili oni koji sada zvone na uzbunu?” i “Zašto to nisu činili u pravi čas”, upitao je Johen Konrad Frome iz Hrišćansko-socijalne unije.
Hypo Real Estate se 2003. godine odvojila od Hypo Vereinsbank, a u jesen 2008. godine joj je, zbog svjetske finansijske krize, prijetila nelikvidnost. Bila je prva banka koja je prihvatila državnu pomoć kako bi prebrodila krizu.
Protekle nedjelje Bundestag je usvojio zakon koji državi dozvoljava da, u slučaju krize, nacionalizuje banku. Na taj način, savezna vlada namjerava da zadrži kontrolu i da vrati povjerenje u banku.
Opozicija, iz različitih razloga, odbija ove planove. Prema ocjeni Stranke slobodnih demokrata, na taj način se ugrožava zaštita svojine, a time i osnovni princip tržišne privrede. Ljevičarska stranka, pak, ocjenjuje da država time preuzima dugove i akcionare rasterećuje odgovornosti.
