VAŠINGTON, Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka otvorili su svoje polugodišnje zasjedanje u Washingtonu na kojem sudjeluju ministri finanSija i guverneri centralnih banaka 185 zemalja članica, a u središtu rasprava je djelovanje tih dviju međunarodnih financijskih institucija u borbi s najtežom globalnom recesijom od 1930-ih godina, te interne reforme.
Proljetno zasjedanje MMF-a i WB-a prvi je veliki globalni skup nakon susreta na vrhu G-20 koji nudi priliku da svih 185 zemalja članica ocijene njegove rezultate i osiguraju da njihov interes bude zastupljen, ocijenio je predsjednik WB-a Robert Zoellick. Grupa G-20 postavila je MMF u središte napora za suzbijanje globalne recesije, planirajući četverostruko uvećanje sredstava Fonda za pomoć zemljama najteže pogođenim recesijom.
Uz 750 milijardi dolara za te namjene, Fond bi imao i 250 milijardi tzv. posebnih prava vučenja, pri čemu MMF kratkoročno otkupljuje nacionalne valute članica pomažući im da uravnoteže svoje platne bilance. Međutim, od 500 milijardi dolara koji su MMF-u obećale članice G-20, već su u pitanju doprinosi Brazila, Rusije, Indije i Kine, kazali su čelnici na skupu u Washingtonu. U američkom Kongresu čuju se glasovi protiv obećano posuđivanja 100 milijardi dolara MMF-u.
Brazil, Kina i Rusija, sastale su se u petak kako bi dogovorile zajedničko stajalište prema MMF-u. Kako piše The Wall Street Journal u subotu, umjesto da sredstva daju u zajam Fondu, one daju prednost otkupu obveznica MMF-a, za čije se izdavanje dovršavaju planovi. Kina, primjera, želi kupiti 40 milijardi dolara obveznica MMF-a, a interes za kupnju obveznica potvrdio je i ruski ministar financija Aleksej Kudrin, te njegov brazilski kolega Guido Mantega. MMF od januara priprema izdavanje obveznica, kako bi namaknuo sredstva za posudbu zemljama koje su u teškoćama, navodi WSJ.
I ako se osiguraju planirana sredstva, pitanje je hoće li ona biti dovoljna da se pokrene globalni privredni rast zbog toga što finansijske gubitke u svijetu MMF procjenjuje na oko 4.1 bilijuna dolara. Američki ministar financija Timothy Geithner u subotu je, na sastanku Međunarodnog monetarnog i finansijskog odbora, upravnog tijela MMF-a, izrazio snažnu podršku jačanju uloge i legitimiteta MMF-a kao ‘središta međunarodnog monetarnog sisema’ kroz ubrzanu reformu upravljanja njime, tzv. sustava kvota – glasačkih udjela, kako bi se uskladio s promjenama globalne gospodarske arhitekture.
Potrebna je puno odlučnija akcija preusmjeravanja kvota ‘prema novim gospodarstvima, a iduća opća revizija kvota je prilika koja se ne smije propustiti. Manje, rubne prilagodbe nisu primjerene MMF-u za 21. stoljeće’, naglasio je Geithner. On je predložio smanjenje upravnog tijela MMF-a s 24 na 20 mjesta do 2012., uz zadržavanje postojećeg broja mjesta za nova tržišta i zemlje u razvoju.
Prijavi se za novosti
Dobijajte najnovije informacije provjerene na Capital.ba.