BERLIN, Njemački izvoznici zabilježili su prvi mjesečni porast poslovanja u posljednjih pola godine od kada je počela da se zaoštrava ekonomska kriza.
Kako je saopštio Savezni zavod za statistiku, u martu je iz Njemačke izvezeno za 0,7 odsto više robe nego u februaru ove godine. Ovo je prvi porast izvoza od septembra prošle godine kada je najveća evropska ekonomija počela da slabi pod uticajem globalne ekonomske krize. Samo u februaru je pad u odnosu na januar iznosio 1,7 odsto.
Ekonomski stručnjaci su iznenađeni najnovijim podacima o spoljnotrgovinskoj razmjeni, jer je za mart bio prognoziran pad izvoza od dva procenta.
Najnoviji podaci pokazuju do koje mjere je kriza zahvatila Njemačku, koja je s izvozom od 993 milijarde evra 2008. godine bila svjetski rekorder. U martu je iz Njemačke izvezena roba u vrijednosti od 70,3 milijarde evra, što je za 15,8 odsto manje nego u istom mjesecu 2008. godine. Pad izvoza je u prvom kvartalu u odnosu na isti period prošle godine iznosio čak 20,9 procenata.
Udruženje njemačkih izvoznika računa da će ukupan pad izvoza u ovoj godini iznositi i do 15 odsto. To bi bilo prvo godišnje smanjenje izvoza od 1993. godine i najveće od osnovanja SR Njemačke 1949. godine.
Komesar EU za privredu, njemački političar Ginter Ferhojgen naglasio je da se još ne vidi kuda kriza vodi i da nove mjere za oživljavanje konjunkture ne bi imale smisla dok se ne sačeka kakvo će biti djelovanje do sada donesenih mjera u pojedinim državama. Ferhojgen je rekao i da sve ukazuje na to da u EU i u Njemačkoj treba računati s izuzetno velikim rastom nezaposlenosti.
Karsten Brzeski iz ING Bank smatra da novi podaci ulivaju nadu da je privreda prestala sa slobodnim padom te da bi drugo tromjesečje moglo biti znatno bolje.
Industrija bilježi skok narudžbi
Broj narudžbi njemačkoj industriji naglo je porastao u martu čime je okončan višemjesečni niz značajnih padova, pokazali su podaci njemačkog Ministarstva privrede i tehnologije.
Skok broja narudžbi za 3,3 odsto iznenađujući je znak oporavka njemačke privrede s obzirom na to da su analitičari prognozirali pad broja porudžbina za 0,8 odsto. Glavni motor oporavka bio je rast broja narudžbi iz inostranstva od 5,6 odsto, dok je broj novih domaćih ugovora porastao za 1,1 odsto.
