SARAJEVO, Stopa nelegalnog softvera instaliranog na personalne računare u Bosni i Hercegovini u 2008. godini smanjila se za dodatnih 1% u odnosu na godinu ranije i iznosi 67%. U polovini od ukupno 110 zemalja koje je obuhvatila studija, stopa softverskog piratsva je niža u odnosnu na proteklu godinu, dok se porast bilježi u 15% zemalja obuhvaćenih studijom. Ukupni gubitak IT industrije u BiH, koji je posljedica softverskog piratstva, iznosi US$ 15 miliona u 2008. godini.
Ovo su između ostalog rezultati šeste globalne studije o softverskom piratstvu koju je danas objavila BSA (Business Software Alliance), međunarodno udruženje proizvođača poslovnog softvera. Studija je obuhvatila 110 zemalja, a istraživanje je provedeno od strane nezavisne kompanije IDC, vodeće kompanije za istraživanje tržišta IT industrije.
„Ovaj izvještaj predstavlja veoma pozitivnu vijest i demonstrira da su aktivnosti BSA usmjerene ka smanjenju softverskog piratstva tokom 2008. godine donijele pozitivan rezultat,“ izjavila je Mirna Milanović-Lalić, portparol i pravni zastupnik za BSA u BiH i dodala: „Za nas je ovo dobar znak da moramo nastaviti sa izgradnjom korporativne i društene odgovornosti kod kompanija i pojedinaca kako bi ostvarili dodatne prednosti za korisnike, kompanije i društvo u cjelini. U vremenu velike ekonomske neizvjesnosti od vitalnog je značaja da kompanije ne zaobilaze pravila i ne koriste nelicencirani softver, jer ovakvo ponašanje bi samo povećalo negativan uticaj na poslovanje kompanija, na potrebe korisnika kao i na lokalnu i globalnu ekonomiju.“
Naši napori usmjereni ka smanjenju stope softverskog piratstva u BiH se ogledaju u rezultatima koje smo postigli kontinuiranom kampanjom tokom posljednjih nekoliko godina gdje je zabilježen pad sa 70% u 2004. na 67% u 2008. Ovo je ujedno i dokaz da kompanije prepoznaju prednosti koje donosi licencirani softver. BSA u BiH sarađuje već duže vrijeme sa svim relevantnim institucijama u BiH, te agencijama koje su zadužene za provođenje zakona i zajedno sa svojim članovima implementira efektne kampanje o značaju zaštite intelektualne svojine.
Među 110 zemalja u kojima je provedeno istraživanje, stopa softverskog piratstva pala je u 57 zemalja, u 36 zemalja je ostala na istom nivou, a porasla tek u njih 16. Ipak, zbog rasta svjetskog PC tržišta u zemljama s visokom stopom softverskog piratstva, ukupna svjetska stopa softverskog piratstva porasla je u 2008. za 3 postotna poena, na 41%.
U regiji Centralne i Istočne Europe (CEE), zemlje s najvišom stopom softverskog piratstva su Gruzija (95%), Armenija (92%) i Azerbejdžan i Moldovija (90%). Zemlje s najnižom stopom piratstva su Češka (38%), Mađarska (42%) i Slovačka (43%). Rusija bilježi najveće rezultate drugu godinu zaredom, sa sniženjem stope piratstva za 5 postotnih poena na 68%, a tokom posljednjih 6 godina sa sniženjem od ukupno 19 postotnih poena.
Globalna recesija ima različit uticaj na softversko piratstvo po pronalascima IDC studije. John Gatz, glavni istraživač u IDC-u, navodi da korisnici sa smanjenom potrošačkom moći će vjerovatno zadržati postojeće računare duže vrijeme, što će u svakom slučaju povećati piratstvo jer je vjerovatnije da je na starijim računarima instaliran nelicencirani softver. Ipak, pocketbook pritisci povećavaju prodaju jeftinijih „netbooks“, koje dolaze sa već instaliranim legitimnim softverom, a kompanije koriste SAM (software asset management) programe kako bi smanjile troškove IT-a.
„U svakom slučaju softverski troškovi su jedini faktor koji vodi do softverskog piratstva,“ kaže Gantz. „Ekonomska kriza će svakako uticati, djelomično na pozitivan, a djelomično na negativan način, ali to je u svakom slučaju samo jedan od mnogih faktora koji se neće u potpunosti objelodaniti sve dok se ne kompletira istraživanje za 2009. godinu.“
Globalna studija o stopama softverskog piratstva je provedena u 110 zemalja, a obuhvata piratski softver koji se koristi na ličnim računarima, uključujući desktop računare, pokretne i ultrapokretne računare. Studijom nisu obuhvaćene druge vrste softvera, npr. softver koji se koristi na mainframe ili poslužiteljskim računalima. IDC je koristio vlastite statistike o softverskim i hardverskim isporukama te angažirao IDC analitičare iz više od 60 zemalja koji su potvrdili trendove u softverskom piratstvu.
