ZAGREB, Bankarski sistem u Hrvatskoj je stabilan, a dobit i višak kapitala banaka dovoljni su da se prebrodi još dosta pogoršanja i gubitaka po lošim plasmanima, ocjena je Hrvatskog udruženja banaka (HUB) iz najnovije analize o troškovima regulacije, troškovima sredstava banaka i otpornosti sistema u krizi.
Dobit je dovoljno velika da “amortizuje” udar gubitka tokom krize, zbog čega će bankarski sistem u Hrvatskoj ostati vrlo stabilan i otporan na krizu, kazao je glavni direktor HUB-a Zoran Bohaček na susretu s novinarima.
Banke likvidnost koju imaju žele plasirati, ali pitanje je da neko garantuje i/ili preuzme dio rizika, kažu u HUB-u na najave iz Vlade, kao i guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog vezano za poticanje finansiranja privrede.
Sve zemlje su poticale kreditiranje privatnog sektora da ne dođe do zastoja, HUB je još prije godinu dana predlagao osnivanje ili fonda ili nešto slično za pomoć dobrim kompanijama koje se zbog krize nađu u teškoćama, podsjeća Bohaček.
Smatra da je dobro da se o tome razgovara, napominje kako službenih informacija nema, a stvar je tehnike kako to učiniti, da li bi to bio fond ili neka druga institucija stvar je tehnike.
Bitno je pritom, ističu i iz HUB-a, da se sredstva plasiraju u dobre projekte.
Bohaček je ponovio kako se za pad kamatnih stopa trebaju složiti svi elementi te da će, s obzirom na jaku konkurenciju, banke čim osjete mogućnost ići s kamatama dolje.
“Činjenica je da se do kraja 2010. može očekivati pad kamatnih stopa”, rekao je Bohaček komentirajući najave nekih banaka da bi skoro, ili za nekoliko mjeseci mogle ići sa snižavanjem kamatnih stopa.
Predstavljajući najnoviju HUB-ovu analizu Bohaček je istakao kako smanjenje troškova monetarne regulacije ni izbliza nije uspjelo kompenzirati narasle troškove pribave sredstava na tržištu i troškove rezervisanja.
Pa iako banke već nekoliko mjeseci posluju u uslovima jeftinije monetarne regulacije HNB-a ta promjena nije uticala na glavne odrednice dobiti banaka.
Dobit banaka znatno je pala, u devet mjeseci ove godine u odnosu na isti period lani za gotovo 22 posto, na nešto više od tri milijarde kuna.
No, uzrok nije isključivo u smanjenju neto kamatnog prihoda (u devet mjeseci za 6,1 posto, ili za gotovo pola milijarde kuna), već su na pad dobiti najviše uticali povećani troškovi rezervisanja za loše plasmane, a izdvajanja za rezervacije su u devet mjeseci ove godine u odnosu na isti period lani porasla za 305 posto, na više od 2 milijarde kuna.
Projekcije, međutim, iz analize HUB-a pokazuju da i u vrlo pesimističnim kriznim scenarijima stope kapitalne adekvatnosti ostaju veće od propisanih (12 posto). Bankarski je sistem dovoljno stabilan i robustan da izdrži sve zamislive krizne udare, ističu iz HUB-a.