BEOGRAD, U Srbiji građani stariji od 50 godina, a naročito poslije 60 godine teško mogu da dođu do kredita, naročito do stambenog zajma. Problem su upravo godine, jer su banke limitirale starosnu granicu za otplatu posljednje rate na 65 godina, a tek poneka za kratkoročne pozajmice do 68,70 godina, dok je samo Komercijalna banka podvukla crtu na 75 godina za subvencionisane pozajmice. Ipak, uvijek ima izuzetaka, pa tako prema zvaničnim podacima Kreditnog biroa, troje osamdesetogodišnjaka otplaćuje stambeni kredit, kao i devetoro mlađih od 20 godina, iako banke propisuju da mlađi od 23 godine ne mogu da se zadužuju na duže staze.
Mnogi stariji građani bi željeli da se zaduže, iako su, kako kažu, u punoj snazi, ali banke su postavile limite na 65 godina, dok vrlo malo banaka odobrava kredite koji mogu da se otplate sa 68, 70 ili 75 godina. Ima građana koji su i imućniji i imaju nekretnine koje bi stavili pod hipoteku, ali ni oni ne mogu da prekorače zacrtane starosne granice.
Zbog velikog interesovanja za subvencionisane dinarske zajmove penzionera, samo je Komercijalna banka produžila starosnu granicu na 75 godina. Ali, za sve građane iznad 65 godina života i za ove pozajmice potreban je žirant, mlađi, naravno od ove zacrtane granice.
Ukoliko neko želi da uzme stambeni kredit, već sa 50 godina života, to može da učini samo na 15 godina, što znatno uvećava rate, pa malo ko sa današnjim primanjima to može sebi da priušti. U boljoj poziciji nisu ni oni sa većim zaradama, na primjer, direktori ili vlasnici privatnih firmi. I pored imetka, banke nisu spremne da im progledaju “kroz prste” i da prekorače propisanu starosnu granicu. Uglavnom, preporučuju da se neko iz porodice mlađi zaduži, djeca.
– Kada su u pitanju stambeni zajmovi, Nacionalna korporacija za osiguranje stambenih kredita je odredila starosnu granicu – kažu u jednoj banci. – To znači da klijent posljednju ratu treba da vrati sa napunjenih 65 godina života. Kod nas ne postoje hipotekarni krediti, pa da neko ko je imućan, na primjer, stavi poslovnu zgradu ili kuću pod hipoteku, kao osiguranje kredita. Uz to, u mnogim zemljama, postoji osiguranje kredita, kao i životno osiguranje. Banke moraju da se osiguraju od rizika nevraćanja zajma.
Postoje statistike o prosječnom životnom vijeku u svakoj zemlji. Koliko god da je neko zdrav ili se dobro osjeća, ili ima mogućnosti za neku hipoteku, starosna granica mora da postoji, smatraju bankari.
Rigidno
– Određivanje starosne granice za otplatu poslednje rate kredita nije samovolja banaka, već se obično poklapa sa odlaskom klijenta u penziju – kaže Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije. – Objektivno naše penzije su znatno manje od plata, pa tako, neko može da ima zaradu od 61.000 dinara, a penziju od 18.000 dinara. Banke se štite od rizika, da ne dođu u situaciju da ne mogu da naplate kredite. Ali, banke imaju različite starosne granice, neke su rigidnije, druge fleksibilnije, zavisno od iskustva.
Kalkulacija
Tek nekoliko procenata starijih od 50 godina odlučuje se za stambeni kredit. Tako, na primjer, da bi neko od 55 godina uzeo stambeni zajam od 35.000 evra na deset godina mora da ima platu od najmanje 76.000 dinara, jer je rata, za ovaj zajam 38.000 dinara.
* * * * *
Ministarka Dragutinović o indeksaciji primanja najstarijih
penzije očekuju reforme
Ministarka finansija Srbije Diana Dragutinović najavila je u utorak da 12. maja u Beograd dolazi Misija Međunarodnog monetarnog fonda, sa kojom će glavne teme razgovora biti reforma penzijskog i poreskog sistema Srbije.
– Načelno je dogovoreno da se do aprila 2012. godine penzije tri puta usklađuju sa rastom zarada u javnom sektoru Srbije, a posle toga sa rastom troškova života – prenijela je u utorak ministarka dio dogovora koji je postigla prethodne nedjelje sa predstavnicima Fonda u Vašingtonu. – Pri tom, zarade u javnom sektoru obuhvataju primanja zaposlenih na centralnom nivou vlasti.
Ministarka finansija priznala je i da u pripremi poreske reforme još nije definisano u kojim procentima će biti umanjeno opterećenje zarada ni da li će manjak u budžetu uslijed tih promjena biti nadoknađen povećanjem nekih drugih nameta ili smanjenjem javnih rashoda.
– Zalažem se da se porez na zarade smanji sa 12 na 10 odsto i da se neoporezivi deo primanja poveća na 16.500 dinara – podsjetila je ministarka Dragutinović i priznala da bi ova olakšica za poslodavce i zaposlene budžet mogla da “košta” manjeg prihoda za oko 40 milijardi dinara. – Taj iznos mora biti nadoknađen nekim drugim prilivom ili ostvarenom uštedom postojećih javnih rashoda.
Da će se o detaljima reforme poreskog sistema zapravo tek raspravljati tokom maja i juna, potvrdila je ministarka finansija. Novosti
