BEOGRAD, Ponovni nagli skok evra najviše će koštati građane koji su zaduženi sa kreditima vezanim za stranu valutu, a takvih je u Srbiji oko 1,4 miliona. Iz dana u dan obezvrjeđuju im se zarade i penzije. Od početka godine do danas, primanja su im obezvrjeđena preračunato u evre za oko 5,5 odsto, koliko je skliznuo dinar, a za nešto više su im porasle rate, jer mnoge banke primjenjuju svoje, i do dva dinara veće kurseve od zvaničnog kada obračunavaju mjesečne obaveze.
Za njih je to dobra zarada, mada bi više profitirale na kamatama kredita, ali već mjesecima, u Srbiji, najblaže rečeno kreditna aktivnost „stagnira“. Zabrinjavajuće je da se firme sve manje zadužuju. Tako, prema podacima Kreditnog biroa, preduzeća su prošlog mjeseca dugovala 9,07 milijardi evra, a u martu 10,1 milijardu evra. Firme su zbog skoka evra, morale od početka godine da za mjesečne obaveze prema bankama izdvoje oko pola milijarde evra.
Građani koji trenutno za razne pozajmice duguju bankama oko 4,3 milijarde evra, od toga 90 odsto u stranoj moneti, samo u ovoj godini su zbog slabljena deviznog kursa morali za rate da izdvoje oko 212 miliona evra više!
Pri tome treba imati u vidu da je više od polovine kredita odobreno za kupovinu stanova na period do 30 godina, a da su ratama građani opteretili minimum polovinu primanja. Ima porodica u kojima su oba supružnika dužnici, a zbog jačanja evra, rate su im premašile i granicu od 50 odsto zarade. Primjera radi, u aprilu jedno domaćinstvo koje ima stambeni kredit sa ratom od 350 evra, trebalo je da izdvoji 31.850 dinara, a ovog mjeseca 36.050 dinara! U ništa boljoj situaciji nisu ni građani sa gotovinskim i potrošačkim zajmovima vezanim za evro ,odnosno svaki treći zaposleni ili penzioner.
– Građani treba da budu zabrinuti, a naročito oni koji duguju bankama – kaže Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu. – Svi faktori idu u prilog da će dinar i dalje padati. Na domaćem terenu, nema jasnog signala države da će stegnuti kaiš, odnosno da će plate u javnom sektoru biti zamrznute, kao i penzije. Investicija u realni sektor neće biti, jer će investitori izbjegavati da ulažu i u mnogo uređenije zemlje, zbog krize.
Evro stigao do 102 dinara
Evro je i u četvrtak nastavio da jača. Zbog toga je Narodna banka Srbije morala da interveniše sa 40 miliona evra, četvrti put za posljednjih nedjelju dana, kako bi spriječila prekomjerne dnevne oscilacije. U petak bi zvanični srednji kurs trebalo da iznosi 101,93 dinara.
Špekulanti
Do pada deviznog kursa je došlo, jer su se neki strani klijenti oslobađali dinara i obveznicama kupovali devize, a domaći su kupovali evro radi plaćanja obaveza prema svojim inopartnerima kaže Zoran Petrović, zamjenik predsjednika IO Rajfajzen banke. – Čini mi se da kod nas postoji sklonost ka tome da se teren prebaci na priču o špekulantima umjesto priče o fundamentalnim razlozima i to nije ništa novo. Uzgred, špekulanti čine tržište efikasnijim, dajući mu potrebnu likvidnost koja omogućava da se transakcije obave i dođe do formiranja tržišne cijene.
Cijene čekaju
U mjenjačnici „Pirana“ u četvrtak je stanje bilo uobičajno i kako kažu kupovina i prodaja inostranih valuta na istom je nivou kao i prije mjesec dana.
– Zanimljivo je da postoji sve veće interesovanje za kupovinu švajcarskih franaka – rekli su u mjenjačnici. – Građani uglavnom mijenjaju onoliko evra koliko im treba u tom trenutku.
– Na pijacama je situacija drugačija, jer tu se najprije osjeti poskupljenje, pa se od četvrtka za voće i povrće na tezgama izdvaja po koji dinar više nego prošle nedjelje.(B. Ž. V.)
Usluge +2,7%
Najviše su poskupile komunalije, stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva za 6,4 odsto. Slijedi zatim transport sa poskupljenjem od 4,2 odsto, rekreacija i kultura za 2,8 odsto. Zbog pada potrošnje pojeftinilo je svježe meso za 4,7 odsto, riba 4,6, a mlijeko i mliječne prerađevine za 2,3 odsto. Istovremeno, piće je skuplje za 4,1 odsto, kafa za 4,5 odsto, a uslijed sezone povrće za 8, 3 odsto.
Gas -10%
Iako je krajem prošle godine bilo najavljeno pojeftinjenje gasa za oko 10 odsto zbog niže nabavne cijene u dolarima, sve je palo u vodu sa skokom dolara prema dinaru. Ako se nastavi rast dolara prema dinaru postoji opasnost da se uskoro „probije“ granica od 3,5 odsto i uslijedi poskupljenje gasa. Za sada, iz Vlade i „Srbijagasa“ stoji obećanje da neće biti poskupljenja gasa osim u slučaju drastičnog skoka američke valute.
Gorivo +13%
Slabljenje dinara utiče i na cijene benzina, jer se u sada jednomjesečnom presjeku, osim promjene cijena nafte na svjetskom tržištu, računa i kurs dolara prema dinaru. Od početka godine zbog poskupljenja nafte i klizanje dinara vozači litar motornog benzina plaćaju čak 13,5 dinara više, što je povećanje za čak 13 odsto. Evrodizel je od početka godine skuplji za 16 dinara. Novosti