BEOGRAD, Privredna komora Srbije će, u saradnji sa Industrijskom komorom Istanbula i Odborom za privrednu saradnju Turske sa inostranstvom, 24. septembra organizovati Srpsko-turski Poslovni forum, imajući u vidu da Sporazum o slobodnoj trgovini sa Turskom stupa na snagu 1. septembra, rečeno je Tanjugu u PKS.
“Želimo da odmah po stupanju sporazuma na snagu omogućimo srpskim privrednicima poslovne razgovore sa partnerima iz Turske u novim, izmenjenim i boljim uslovima”, izjavila je samostalni savjetnik u Odboru PKS za ekonomske odnose sa inostranstvom Dragana Muždalo.
Ona je najavila da će, tokom Srpsko-turskog Poslovnog foruma, biti održano i zasjedanje Poslovnog savjeta dvije zemlje.
Sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Turske, koji bi trebalo da poveća obim trgovinske razmjene između dvije zemlje, a posebno srpski izvoz, počeće da se primjenjuje 1. septembra.
Srbija je do sada ostvarivala skroman obim robne razmjene sa Turskom, a to je ujedno bio i najdominantniji oblik privredne saradnje, uz deficit koji je uvijek bio na strani Srbije.
U prvih sedam mjeseci 2010. ukupni obim robne razmjene između Srbije i Turske dostigao je 219,2 miliona dolara.
Izvoz Srbije u Tursku u tom periodu udvostručen je u odnosu na isti period 2009. godine i iznosio je 42,9 miliona dolara, dok je uvoz iz Turske zabilježio rast od 15,6 odsto i iznosio je 176,3 miliona dolara.
U 2008. godini ukupna robna razmjene Srbije i Turske dostigla je najviši nivo od 476,7 miliona dolara. Pri tome je izvoz robe iz Srbije bio je svega 45,1 milion dolara, tako da je pokrivenost uvoza izvozom bila svega 10,3 odsto, pokazali su podaci PKS.
Tokom 2009. godine uvoz je značajno smanjen – za oko 33 odsto, dok je izvoz ostao na istom nivou kao i 2008. godine.
Struktura izvoza u Tursku ne odudara značajno od strukture ukupnog izvoza Srbije, ali značajno je napomenuti da je od deset najznačajnijih proizvoda u izvozu Srbije u tu zemlju, šest na listi proizvoda koje Turska najviše i uvozi, istakla je Dragana Muždalo.
Prema njenim riječima, to su željezo i čelik, kotlovi, mašine i uređaji, plastične mase, razni hemijski proizvodi, bakar i proizvodi od bakra, papir i karton.
Najveće perspektive za dalje unapređivanje privrede saradnje Srbije i Turske postoje u tekstilnoj industriji, energetici, industriji auto djelova, proizvodnji i pakovanju hrane, informacionim tehnologijama, kao i proizvodnji stakla i proizvoda od stakla, navela je Muždalo.
Ona je naglasila da je geografski položaj Turske opredjelio njenu strategiju ka razvijanju političkih i ekonomskih odnosa sa zapadnom i istočnom Evropom, zemljama Mediteranskog, Crnomorskog i Kaspijskog regiona, kao i zemljama Bliskog i Srednjeg Istoka.
U sklopu takve politike i pitanje liberalizacije trgovine Turske sa svijetom išlo je u više pravaca, tako da Turska ima zavidan broj sporazuma o slobodnoj trgovini, a njene aktuelne delatnosti na tom planu protegle su se i na azijsko-pacifički region, precizirala je Muždalo.
“Međutim, nesumnjivo je da Evropska unija ima poseban značaj za nju. Još od 1995. godine Turska je u carinskoj uniji sa EU, a status kandidata stekla je 1999. godine. U sistemu tako umrežene preferencijalne trgovine veoma je značajno što je i Srbija potpisala Sporazum o slobodnoj trgovini sa Turskom”, ukazala je ona.
Ovaj sporazum omogućava i dijagonalnu kumulaciju porijekla sa Turskom i zemljama koje su u procesu stabilizacije i pridruživanja sa EU, a koje sa Turskom imaju zaključene sporazume o slobodnoj trgovini, kao što su Albanija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Crna Gora, precizirala je Muždalo.
Sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Turske potpisan je na Ekonomskom samitu u Istanbulu, 1. juna 2009. godine, a Skupština Srbije potvrdila ga je 11. decembra 2009.
Turska je potvrdila sporazum o slobodnoj trgovini sa Srbijom 7. maja ove godine.
