MADRID, Dugotrajna kriza hrane pogađa 22 zemlje zbog sprege prirodnih katastrofa, sukoba i slabosti uprave, ističu svjetska Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) i Svjetski program za hranu u izvještaju u kojem prvi put definišu pojam dugotrajne krize.
Hronična glad i nesigurnost hrane glavna su obilježja dugotrajne krize hrane, stoji u zajedničkom izvještaju FAO-a i WFP-a “Sigurnost hrane u svijetu u 2010.”, objavljenom na internetu. “Dugotrajna kriza može postati zatvoren krug”, napisali su u predgovoru generalni direktor FAO-a Jacques Diouf te izvršna direktorica WFP-a Josette Sheeran. Prvi su put ponudili jasnu definiciju dugotrajne krize koja bi trebala pomoći procesu pomoći za gladne.
Zemlje u dugotrajnoj krizi hrane su one koje se s takvim stanjem suočavaju osam godina i više, primaju više od 10 odsto humanitarne pomoći iz inostranstva i na popisu su država s niskim platama i manjkom hrane. Da taj postotak može biti mnogo veći pokazuju primjeri Somalije i Sudana koji u obliku humanitarne pomoći primaju 64 odsto pomoći (Somalija), odnosno 62 odsto (Sudan).
Na globalnom nivou te zemlje primaju gotovo 60 odsto sve svjetske humanitarne pomoći. Prosječan udio pothranjenih ljudi u zemljama dugotrajne krize hrane tri puta je veći od broja pothranjenih u drugim državama u razvoju. U svijetu je više od 166 miliona pothranjenih, što je 20 odsto stanovništva, navodi se u izvještaju.
Ranije u oktobru, FAO je objavio da je 925 miliona u svijetu hronično gladno, što je za 98 miliona manje od 1.020 milijarde 2009. Taj pad rezultat je bolje privredne prognoze za 2010. i pada cijena hrane, procesa koji je počeo sredinom 2008. Hina
