BEOGRAD, U Zavodu za izradu novčanica počela je izrada idejnog rješenja novčanice od dvije hiljade dinara. Njeno puštanje u opticaj može se očekivati tokom iduće godine.
Kada će to tačno biti, to precizno nije mogao da potvrdi ni generalni direktor Zavoda za izradu novčanica (ZIN) Ljubiša Vuletić, jer, kako reče, mnogo toga ne zavisi od njih kao „proizvođača”, već i naručioca posla – Sektora za poslove trezora NBS, a potom i od odluke guvernera NBS – da pismenim putem odobri štampanje nove novčanice.
Dvohiljadarka je trenutno još u fazi idejnog rješenja, a na novoj banknoti biće lik Milutina Milankovića, našeg poznatog naučnika. Stručnjaci ZIN-a pripremiće dvije do tri verzije. Posao s pripremom rješenja mogao bi se ubrzati, s obzirom na dobru opremljenost ZIN-a, ali suština nije u brzini, već u kvalitetu izrade.
Od trenutka davanja naloga za štampu, te i sličnih novčanica, pa do njene pojave u opticaju prođe oko šest mjeseci. Može i duže. Kada se sve završi čeka se dobra prilika za njenu pojavu.
U ZIN-u tvrde da odluka o tome kada će se zaista novčanica i pojaviti zavisi presudno od odluke guvernera. Problem, kaže Vuletić, nije u tome da li će izabrani lik gledati lijevo ili desno, već kako da se ta novčanica što bolje i efektnije zaštiti. Dizajneri su u punom zamahu. Ranije se taj posao radio ručno, a danas dizajnerima ZIN-a na raspolaganju su moćni i sofisticirani kompjuterski alati. Odluku o tome koji će od prijedloga biti usvojen donosi lično guverner.
Paralelno sa izradom idejnog rješenja za dvohiljadarku stručnjaci rade i na njenoj zaštiti. Što je novčanica veće nominalne vrijednosti i njena zaštita od falsifikovanja mora biti bolja. Manje vrijedne banknote nisu atraktivne za falsifikatore. U tom poslu je veoma važna saradnja sa fabrikom papira iz koje dolazi hartija za štampanje novčanica.
Da bi ona napravili papir, recimo, sa vodenim znakom, koji je najpouzdanija zaštita novčanica, i fabrika papira mora da napravi svoj alat u saradnji sa dizajnerima. Prave se mnoge probe, analize… sve dok se ne dođe do konačnog rješenja.
S tim rješenjem za novčanicu od dvije hiljade još će se, po svemu sudeći, pričekati. Dotle će se znati i njen „tiraž” koji se donosi u skladu s novčanom politikom i apoenskom strukturom koja već postoji. Taj apoen je svojevremeno preskočen pa je poslije hiljadarke odmah odštampana petohiljadarka. Sada se pojavila potreba za novčanicom te vrijednosti da bi se popunila praznina između te dvije najvrijednije novčanice od kojih je hiljadarka najbrojnija i po „tiražu”, ali i vrijednosti.
Kada se hiljadarka pojavila 2003. godine bila je sasvim dovoljna, čak i prevelika za naše ovdašnje ekonomske i platežne prilike. Evro je tada bio 60 dinara. Danas je evro bezmalo 110 dinara i hiljadarka vrijedi manje od deset evra. Novčanica dvostruko veće vrijednosti treba da popuni tu prazninu do petohiljadarke.
U ZIN-u se upravo pripremaju da raspišu i tender za trogodišnju nabavku papira, koji, takođe, spada u sistem javnih nabavki, ali na koji ne može da se javi baš svako. Hartija se proizvodi od najfinijeg pamuka. Cijena mu je sedam do osam evra po kilogramu. Papir se nabavlja od nekoliko veoma specijalizovanih fabrika u Evropi.
Ko je Milutin Milanković
Milutin Milanković rođen je 28. maja 1879. u Dalju (Hrvatska). Školovao se u Beču. Po profesiji je bio građevinac, ali i astronom, matematičar, geofizičar i iznad svega utemeljivač moderne klimatologije i klimatskog modeliranja. Njegovo djelo „Kanon osunčavanja Zemlje i njegova primjena na problem ledenih doba” predstavlja najznačajnije djelo srpske nauke u dvadesetom vijeku. Milanković je uradio do sada najprecizniji kalendar. Njegov kalendar treba korigovati tek poslije 28.800 godina, ali, nažalost, do danas, iako je u suštini prihvaćen na Svepravoslavnom kongresu 30. maja 1923. godine u Carigradu, nikada nije zaživio. Američka NASA ga je svrstala među deset najznačajnijih naučnika modernog doba. Umro je 12. decembra 1958. godine. Politika