BEOGRAD, Sa otplatom kredita probleme ima oko 117.000 građana Srbije. Od marta se broj dužnika koji nemaju novac za uplatu mjesečnih rata u banci popeo na čak 35.000.
U odnosu na prije dvije godine taj broj je povećan čak dva puta.
Najviše se kasni u otplati keš i potrošačkih kredita jer za njihovo obezbjeđenje ne treba nikakva hipoteka, za razliku od stambenih kredita gde neredovne platiše rizikuju da izgube krov nad glavom. Ono što je zabrinjavajuće jeste što svaki mjesec sve više korisnika kredita kasni u otplati rata.
“Broj od 116.627 građana koji kasne u otplati kredita još nije alarmantna jer je učešće docnje u ukupnom dugu kredita 3,5 odsto, što je i dalje najmanje u regionu. Takođe broj od 116.627 građana treba gledati u odnosu na 2,5 miliona ljudi koji aktivno koriste neke od bankarskih usluga kao što su: krediti, kartice ili čekovi. Ono što nije dobro jeste što se konstantno povećava broj ljudi koji kasne u otplati mjesečnih obaveza”, kaže kaže Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije (UBS).
On dodaje da je “prije dvije godine učešće docnje u ukupnom dugu je iznosilo oko 1,5 odsto, što vjerovatno znači da je broj građana koji neredovno isplaćuju mjesečne rate bio upola manji”.
U UBS-u kažu da nema ni riječi o eventualnoj bahatosti građana, već su pad standarda, skok evra, cjelokupna kriza na tržištu uticala da sve veći broj građana kasni u otplati mjesečnih obaveza. Veliki broj građana kasni i na osnovu tekućih računa (208.402), lizing ugovora (1.773) i kreditnih kartica (69.428).
“Naši građani su revnosni u plaćanju obaveza i na rast kašnjenja utiče isključivo pad standarda, skok evra i gubitak radnih mjesta. Najčešće se kasni u otplati keš i gotovinskih kredita jer njih banke odobravaju bez ikakvih obezbjeđenja, dok su u otplati stambenih kredita veoma revnosni jer imaju položenu hipoteku ili stan za koji su digli kredit ili na neku drugu nekretninu”, navodi Dugalić.
On zaključuje da “rizični period u roku otplate ne postoji i takve prognoze ostavljam drugim analitičarima. Koja je godina u roku otplate rizična, zavisi samo od kretanja standarda građana, pa će od tih ekonomskih parametara zavisiti i kako će se u budućem periodu građani postavljati prema svojim pozajmicama u banci”.
I u Nacionalnoj korporaciji za osiguranje stambenih kredita kažu da situacija na hipotekarnom tržištu nije alarmantna jer svega 114 stambenih kredita građani nisu mogli da redovno otplaćuju.
“Kada klijent kasni sa otplatom kredita, njegov lični bankar ga obavještava o kašnjenju i provjerava razloge kašnjenja. Mi uvijek preporučujemo klijentima da, ukoliko dođu u situaciju da ne mogu da otplaćuju svoje rate, ne čekaju poziv iz banke već da se odmah obrate svom ličnom bankaru, kako bi zajedno pronašli rješenje za obje strane”, kaže Miroslav Rebić iz “Sosijete ženeral banke”.
Vraćeno 1.600 automobila
U protekle tri godine vraćeno je 1.600 putničkih i komercijalnih vozila kupljenih na lizing, zbog kašnjenja u otplati rata, a tom u periodu je na lizing kupljeno između 50.000 i 60.000 vozila. To govori da se broj lizing ugovora u kašnjenju u posljedne vrijeme ne povećava. “Prvo se provjerava da li je zastoj u otplati privremenog ili trajnog karaktera. Tek u slučaju ako je zastoj trajan dolazi do prodaje automobila”, kaže Bojan Baša, predsjednik Upravnog odbora Asocijacije lizing kompanija u Srbiji. On dodaje da ako se automobil proda po cijeni koja je veća od potraživanja, klijentu se novac uredno vraća. Blic
