BEOGRAD, Predsjednik poslovnog kluba Privrednik Branislav Grujić izjavio je da Srbija i siromašni građani neće imati koristi od najavljenog većeg oporezivanja bogatih i da bi bilo bolje da se iskoriste svi finansijski potencijali da se investira i da se u Srbiji pokrene proizvodnja.
“Nema mnogo imovine velike vrijednosti koja može još da bude porezovana. U većini slučajeva morala bi da bude primjenjena razumna stopa poreza na imovinu kako ljudi ne bi prodavali kuće da bi živeli u iznajmljenim stanovima, jer bi im to bilo jeftinije”, rekao je Grujić agenciji Beta.
Veće koristi, prema njegovim riječima, neće biti ni od izmjena načina oporezivanja kompanija koje su registrovane u of šor zonama.
“Ja ne poslujem preko of šor destinacija, ali to je legalan način da kompanije optimizuju svoje poreske izdatke”, rekao je Grujić, koji je vlasnik kompanije PSP Farman.
Prema njegovim riječima, vlasnici of šor kompanija koji posluju u Srbiji i sada plaćaju sve poreze u zemlji, a jedini izuzetak je porez na kapitalnu dobit, koji, kako je naveo, ne donosi velike budžetske prihode, a ima i zemalja koje ga i ne naplaćuju.
Grujić je predložio da vlada, umjesto da traži način kako da poveća poreske stope, podstakne investiranje u perspektivne privredne grane i profitabilne projekte.
Time bi, ocijenio je, svi sposobni ljudi u zemlji dali svoj doprinos da se obezbjedi veći profiti od rada i na taj način država prikupi više poreza i pomogne siromašnim građanima.
“U Srbiji se sada ne pravi profit i privrednici su u velikom problemu, a samo od privrede koja stvara profit moguće je prikupiti više poreza i pomoći građanima koji nisu u mogućnosti da sebi obezbjede egzistenciju”, istakao je Grujić.
On je dodao da je moguće da se u Srbiji u narednih nekoliko godina pokrene proizvodnja koja će stvarati profit, a jedan od načina su i krediti iz deviznih rezervi Narodne banke Srbije, za šta su se prije nekoliko mjeseci zalagali članovi Privrednika.
Srbija, kako je dodao, nije toliko siromašna da bi bila država najsiromašnijih građana u regionu.
Grujić smatra da treba da se otklone zakonske prepreke da se deviznim rezervama kreditira privreda, što bi, kako je procijenio, pomoglo da se kroz kamate na te kredite povećaju devizne rezerve i pospješi privredni rast.
Kratkoročnim pozajmicama iz deviznih rezervi pomoglo bi se razduživanju preduzeća i izlasku iz začarnog kruga u kome svako svakom duguje, uključujući i državu, a u drugom krugu bi se kreditiralo investiranje, rekao je Grujić.
Prema njegovoj ocijeni, bilo bi manje potrebe da se deviznim rezervama stabiluzuje dinar ako bi se otklonili uzroci nestabilnosti deviznog kursa koji dodatno otežava poslovanje u Srbiji.
Grujić je podsjetio da sve države u krizi pomažu svojim privredama i da Srbija, nezavisno od svjetske krize, ima i svoju tranzicionu krizu.
On se zato založio za hitan dogovor vlade i privrednika o unapređenju privrednog ambijenta koji bi uključio i smanjenje raznih taksi i naknada koje guše privredu, kao i “liberalizaciju mnogih stvari koje su ostatak socijalističkog sistema”.
“Više nego ikad potrebnio nam je zajedništvo. Privrednici koji su vlasnici velikih kompanija nisu nezavisni dio društva i njima je stalo da svima bude bolje jer će i oni tada moći da stvaraju veći profit. Oni ne traže pomoć od države već podršku u ostvarenju zajedničkog interesa ekonomskog oporavka”, rekao je Grujić.
Budžetski podsticaji za investicije i otvaranje novih radnih mjesta su imali efekta i prema njegovoj ocjeni, trebalo bi da se zadrže i u narednim godinama.
Investitore raznim olakšicama privlače i druge zemlje, a Srbija mora da odredi šta su njeni prioriteti, među kojima na prvom mjestu treba da bude agrar, rekao je Grujić.
Kompanija PSP Farman, koja posluje u nekoliko zemalja, kako je najavio, uskoro će početi izgradnju velikog stambeno-poslovnog kompleksa na Novom Beogradu gdje će u prvoj fazi biti uloženo oko 17 miliona evra, a ukupna vrijednost tog projekta je veća od 200 miliona evra.
Početak te investicije biće potvrda da Srbija očekuje bolja vremena, istakao je Grujić. Beta
Prijavi se za novosti
Dobijajte najnovije informacije provjerene na Capital.ba.
2 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Ako ovi udare po bogatim, naša Vlast će nešto morati da povećava i ovde u RS, jer svi imaju imovinu u Srbiji i imaće veće dažbine tamo da plaćaju.
Zato, braćo Srbi u našoj matici, nemojte to da radite, ako vam fali para uzmite od MMF-a tako rade i ovi naši ovde i super nam, penzije redovne, ogromne(evo vidite 15.-tog u avionu sve sami penzioneri odoše na azurnu obalu, banje im dosadile), Budžet u Suficitu(kad dopune lovom od Telekoma-zato savjet, prodajte odmah Telekom, super je stvar, mi ovde već godinama trošimo i nikako potrošiti), izvozimo sve više i više(pogledati članke-ogroman porast izvoza u ovoj godini), ostane i za gorivo za helikoptere, evo ni avion nećemo prodavati i ako smo dvije godine stavljali u oglase, za tim nema potrebe daćemo ga radije ovim iz uspješnih preduzeća da ih na taj način nagradimo, npr.Niskogradnja, Tamaris ili slično. Ma mi smo balkanska Kina, ubrzali smo rast privrede da po broju zaposlenih sigurno zaostaju za nama.
ustvari, mi smo pronašli ono što niko još nije uspio, a cijeli svijet se trudi: smanjujemo broj zaposlenih u privredi, a ona sve jača i jača, a tajna je u velikom broju zaposlenih u Javnom sektoru tu je ključ uspjeha, jer oni su pokretači te privrede i tako toga, dogodine ćemo imati suficit u robnoj razmjeni sa svim zemljama sa kojim vršimo razmjenu( Kinezi izvinite) još dok one mladice po šumama što smo sadili malo porastu, gdje će nam biti kraj!