BON, Njemačka je odlično zaradila na industrijalizaciji Kine, a obje zemlje su iz krize izašle kao dobitnice. Njemački menadžeri računaju na drugu fazu kineskog uspona, jer je sada cilj Pekinga promjena ekonomske strukture.
“Tim Njemačka i Kina u svakom slučaju dobro će sarađivati. Ogromne stope rasta biće nešto manje, ali ekonomije će i dalje biti u usponu”, kaže Ašim Hog, njemački analitičar.
Hog nije jedini koji s optimizmom gleda na perspektive dviju zemalja. I ekonomski stručnjak Commerzbanke Jerg Kremer već duže vrijeme mašta o novoj “osovini rasta Berlin – Peking”.
Njemačka je imala posebnu korist od kineskog privrednog rasta. Zahvaljujući programu subvencija Kina je brzo prebrodila ekonomsku krizu i prošle godine ponovno je bilježila rast od oko 10 odsto. Od toga su koristi imale sve ključne industrije u Njemačkoj. Na primjer, u elektroindustriji ne bi bilo rasta od 12 odsto bez mnogobrojnih narudžbi iz Kine.
Što se auto-industrije tiče, “Volkswagen”, BMW i “Daimler” udvostručili su prodaju vozila u Kini. U hemijskoj industriji koristi su imali “Bayer”, BASF i “Lanxess”, jer je Kina najveći kupac sintetičkih materijala i drugih hemijskih proizvoda.
Tokom krize saradnja dvije zemlje postala je još intenzivnija. Prvi put Njemačka najviše uvozi iz Kine i ona je njen prvi trgovinski partner izvan EU. Za Kinu, Njemačka je najveći evropski investitor. Perspektive ostaju dobre, jer se u Kini u martu usvaja novi petogodišnji plan. Cilj Pekinga je stabilan razvoj koji podrazumijeva štednju energije i sirovina. Dakle, biće veća potražnja za svime što ima veze sa zaštitom životne sredine.
Ašim Hog kaže da Kina predstavlja ogromno tržište za tu vrstu proizvoda, dok su njemački proizvođači prvi u svijetu na tom polju.
“Osim toga, planira se poboljšanje saobraćajne mreže u gradovima, gradiće se nove brze pruge, rekonstruisati aerodromi. Sve to pruža priliku za saradnju i izvoz. Naime, namjera Kine je da više ne bude zemlja niskih plata, nego da postane zemlja visoke tehnologije. Prilikom takvog restrukturiranja privrede neophodno je ulagati i u savršeniju opremu. A takvu opremu mogu isporučiti njemačke firme”.
Sve više Kineza zanima se za skuplje proizvode za široku potrošnju “made in Germany”. Već danas četiri od pet luksuznih automobila u Kini stiglo je iz njemačkih fabrika. Stručnjaci procjenjuju da će se do 2015. udvostručiti prodaja luksuznih automobila na 600.000 godišnje. Zato ne čudi što BMW, “Daimler” i “Audi” planiraju značajno povećanje kapaciteta u Kini.
I Krištof Remer iz Instituta za njemačku ekonomiju u Kelnu smatra da je orijentacija na izvoz u Kinu dobra ideja:
“Firme su uvijek spremne tragati za novim tržištima. Snažnija međunarodna povezanost u globalnoj privredi neizbježno vodi i većoj međusobnoj zavisnosti”. Remer procjenjuje da će značaj kineskog tržišta za njemačku ekonomiju još rasti, prenose agencije.
