BEOGRAD, Građani Srbije poznati su kao dobri ”gastarbajteri” i gotovo da nema kutka gdje nisu radili. I danas ih ima širom planete, čak i u zemljama iz kojih su ranije radnici dolazili da rade kod nas. Recimo, u Rumuniji.
Da su, uprkos krizi, i dalje traženi pokazuju podaci Ministarstva za rad i zapošljavanje. Od početka godine 246 radnika otišlo je zvanično, preko osam domaćih firmi, na privremeni rad u inostranstvo. Najviše (55) krenulo je trbuhom za kruhom u Austriju, a najmanje u Belgiju – samo dvoje. Ostali su otišli u Libiju, Rusiju, Italiju, Austriju, Crnu Goru, Francusku i Gabon.
Prošle godine Ministarstvu se obratilo 36 domaćih poslodavaca koji su zaposlene slali preko granice. Najviše ih je otišlo u Crnu Goru – 79, a najmanje u Rumuniju i Južnu Koreju – po jedan.
Kako tvrde u Ministarstvu, ubjedljivo najtraženiji su naši građevinski radnici, varioci, bravari, limari, ali putovali su i IT stručnjaci i menadžeri srednjeg ranga. Odredišta su im bila: Libija, Rusija, Rumunija, Italija, Britanija, Austrija, Francuska, Mađarska, Gabon, Belgija, Južna Koreja i Švedska, ali i eks-JU republike – Crna Gora, Slovenija, Hrvatska i BiH.
Osim ministarstvu, prijavu za zapošljavanje u inostranstvu poslodavac može da podnese i Nacionalnoj službi za zapošljavanje. Ona je uputila prošle godine 16 ljudi na rad preko granice: sedam ljekara opšte prakse i jednog specijalistu u Njemačku, kao i pet medicinskih tehničara i tri lekara specijaliste u Libiju.
Daleko veći broj otišao je preko privatnih agencija. Na taj način je stotinak armirača, tesara i bravara, ali i inženjera otišlo u Rusiju. Prosječna zarada im je bila 1.500 dolara mjesečno, plus tri obroka, smještaj, plaćeno socijalno i zdravstveno osiguranje.
Dosta naših otišlo je i u Kanadu, od fizičkih radnika do kompjuterskih stručnjaka. Zarade su bile 1.500 – 5.000 dolara. Međutim, Kanađani su u posljednjih pet mjeseci usporili izdavanje radnih dozvola.
– Koliko je tačno naših na privremenom radu u inostranstvu niko ne zna – kaže Goran Rodić, sekretar Udruženja za građevinarstvo u Privrednoj komori Srbije. – Danas mnogi rade na crno ili za strane firme.
Samo građevinara je više od 5.000 rasuto širom svjeta. Prema procjenama, u Moskvi radi više od 20.000 naših državljana, od kojih je 2.000 angažovano na gradilištima. Naših ima i u sjevernoj Africi, na Bliskom istoku, a stigli su i do Perua, gdje rade na branama i sistemu vodosnabdijevanja.
Njemačka traži naše zidare
Zaposleni se šalju na privremeni rad u inostranstvo i na osnovu Međudržavnog sporazuma o detašmanu koji je zaključen sa Njemačkom još 1989. Srbiji je ove godine odobren kontingent od 2.770 radnika, od čega je 920 mjesta rezervisano za grube građevinske radove. Prema posljednjim podacima Ministarstva za rad, za mart 2011. izdate su 1.643 radne dozvole.
U Libiji bilo 1.700 radnika
Prema procjenama PKS, u Libiji, gdje su u toku nemiri, bilo je angažovano oko 1.700 naših radnika. Na tom tržištu nekada je najviše radnika bilo iz SFRJ, ali su im poslove preuzeli Pakistanci, Kinezi i Indijci. Novosti
