BEOGRAD, Rekordno zaduživanje Srbije kroz prodaju državnih obveznica može narušiti makroekoonomsku stabilnost, ocjenjuju ekonomisti. Prema podacima Uprave za javni dug, sa rokom dospjeća od tri do 24 mjeseca za nekoliko mjeseci prodato je preko 148 milijardi dinara državnih hartija.
Pored dinarskih zapisa, u februaru su prodati i evrozapisi u vrijednosti oko 300 miliona. Glavni kupci trezorskih zapisa su banke, za koje je to odličan posao.
Ovakav potez države na ljeto može izazvati i pad dinara. Aleksandar Stevanović iz Centra za slobodno tržište kaže da “razlika između visine kamate kod vrijednosnih hartija indeksiranih u evrima i onih u dinarima govori da postoje očekivanja da će dinar ipak depresirati”.
– Da li će na ljeto biti pritiska na kurs zbog prodaje zapisa, zavisiće od toga da li će država uspjeti da proda veću ili manju količinu hartija od vrijednosti u odnosu na onu koja dospjeva na naplatu – kaže Stevanović.
U decembru je povučeno prilično novca od poslovnih banaka, tako da su sredstva države kod Narodne banke Srbije (NBS) povećana za oko 260 miliona evra, u januaru za još 50 miliona evra, ali je prodaja zapisa ipak bila prevelika.
– Potpuno je nepotrebno u ovom trenutku zaduživati se i plaćati kamatu. Deficit države u januaru bio je rekordno nizak, što će i ostati do isplate stare devizne štednje krajem maja i tokom juna – kaže ekonomista Miroslav Zdravković.
Velika prodaja dinarskih zapisa utiče na sadašnje jačanje dinara, ali je stav ekonomista da je na duži rok to neodrživo.
– Stopa rasta duga je mnogo veća od stope rasta bruto domaćeg proizvoda, što znači da bi se već za godinu-dvije moglo otvoriti pitanje dužničke krize. Sa ovim nivoom duga u odnosu na BDP Srbija ima skromni kreditni rejting, pa mora da plaća visoki interes na svako novo zaduživanje – stav je ekonomiste Miroslava Prokopijevića.
Mada su zvaničnici Vlade govorili da je izdavanje evroobveznica posljednji korak za koji će se država odlučiti, to se ipak dogodilo.
– Ako se pođe od pretpostavke da se Srbija zadužuje uz kamatu koja je efektivno oko 4,5 odsto, skriveni dug se mjeri milijardama evra. Dalje, čeka nas veliki trošak denacionalizacije. Sa ove dvije stavke efektivni javni dug Srbije suštinski nije dvanaest milijardi evra, već je šest-sedam puta veći – objašnjava Stevanović.
Ako izvoz i BDP budu narednih godina osjetno rasli, dosadašnje zaduživanje države ne mora biti putovanje u bankrot. U suprotnom država će imati ozbiljnih teškoća. Kada je riječ o kursu, sve je malo jasnije: ovaj kurs, kažu ekonomisti, nije realan na rok od nekoliko mjeseci. Blic
