BANJALUKA, Okončanje recesije u većini zemalja u koje BiH izvozi svoje proizvode i usluge pokrenulo je i neka pozitivna kretanja u domaćoj privredi krajem 2009. godine, a takav trend nastavljen je u 2010. i očekuje se u kontinuitetu i u ovoj godini, navodi se u biltenu Odjeljenja za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH.
Pozitivne promjene uočljive su samo u pojedinim makroekonomskim pokazateljima i privrednim sektorima, dok je privreda u cjelini još uvijek daleko od stvarnog oporavka.
Jedini zaista respektabilan pozitivni pomak ostvaren je u spoljnotrgovinskoj razmjeni, gdje je nastavljen trend značajnog povećanja izvoza, neznatnog povećanja uvoza i posljedičnog smanjenja deficita, te povećanja nivoa pokrivenosti uvoza izvozom.
Ovakvi rezultati u vrijednosnom izrazu posljedica su i globalnog rasta cijena bh vodećih izvoznih proizvoda, ali izvoz je ipak značajno povećan i količinski, a došlo je i do poboljšanja njegove strukture i prodora na neka ranije zanemarena tržišta.
Tako je u prošloj godini ostvaren izvoz iz BiH u vrijednosti od 7.29 milijardi KM, što je za 29,45 odsto više u odnosu na 2009. godinu, dok je u istom periodu, vrijednost uvoza iznosila je 13.329.449.515 KM, što je za 10,78 odsto više u odnosu na 2009. godinu.
Ukupan spoljnotrgovinski deficit je u ovom periodu znatno smanjen i iznosio je 6,03 milijardi KM.
U strukturi spoljnotrgovinske razmjene ostvarene u prošloj godini, analiziranoj prema sektorima privrede, uočljivo je poboljšanje položaja u većini sektora, uz mnogo značajnije povećanje vrijednosti izvoza od uvoza.
Značajna poboljšanja u obimu i strukturi spoljnotrgovinske razmjene BiH ostvarena u prošloj godini pokazatelji su realnih potencijala naših vodećih izvoznika da u povoljnijim uslovima iskoristi svoje prilike i konkurentno i uspješno posluje i na najzahtjevnijim tržištima.
Sličnih poboljšanja uslova poslovanja na domaćem tržištu nema, te veliki dio domaće privrede još uvijek ne osjeća ni naznake oporavka od recesije, zbog čega su stope rasta cjelokupne industrijske proizvodnje ostale simbolične, a broj nezaposlenih se čak i povećao.
Koliko god bili sposobni i uspješni, sami izvoznici ne mogu spasiti domaću ekonomiju.
Potvrda takvog zaključka je poražavajuća slika spoljnotrgovinske razmjene BiH u periodu od 2000. godine do danas, u kojem je ostvaren katastrofalan deficit od skoro 70 milijardi KM.
Iako je stanje danas mnogo bolje, a rezultati ostvareni u januaru ove godine godine djeluju impresivno, jasno je da ovim tempom izbalansiranu spoljnotrgovinsku razmjenu BiH neće imati još mnogo godina, a suficit koji se u prijeratnom periodu mjerio stotinama miliona dolara djeluje kao san.
Trendovi jesu pozitivni, ali svode se na veoma mali broj poslovnih subjekata koji uspješno posluju i izvoze, te su nedovoljni za suštinsku promjenu ove sumorne slike.
U januaru ove godine pokrivenost uvoza izvozom popela se na 67,31 odsto.
Iako bi to bilo logično očekivati, povećanje obima industrijske proizvodnje i izvoza nisu rezultovali i povećanjem zaposlenosti, već se naprotiv nakon višemjesečne stagnacije broj registrovanih nezaposlenih u posljednje vrijeme dodatno povećava i približava 530 hiljada.
S obzirom da u istom periodu nije bilo primjetnih tehnoloških unapređenja u bh privredi, jasno je da zadržavanje ili smanjenje ranijeg obima zaposlenosti ne znači zamjenu rada tehnologijom, već je posljedica kombinacije povećane eksploatacije postojeće radne snage i visokog učešća neregistrirovane zaposlenosti.
Osim nekoliko infrastrukturnih projekata finansiranih kreditima međunarodnih finansijskih institucija nema značajnijih najava ulaganja, a da je privatizacija strateških kompanija u Federaciji BiH/FBiH/ još neizvjesna, nema osnova za pretjerani optimizam i očekivanje osjetnih poboljšanja u ovom pogledu.
Globalnom recesijom najviše je bio pogođen najjači izvozni sektor – metalska industrija zbog globalnog smanjenja potražnje i cijena ruda, metala i čelika i autodijelova.
Veliki problemi u građevinarstvu nisu riješeni, jer kreditna kriza je skoro zaustavila finansiranje izgradnje početkom recesije, ali njene posljedice traju i danas u vidu otežanih uslova kreditiranja, drastičnog smanjenja tražnje i smanjenja cijena nekretnina, a posljedično i tražnje za građevinskim uslugama i materijalima.
Posebno težak udar građevinarstvu, ali i nekim drugim privrednim sektorima, nanijela je kriza u Libiji, odnosno obustava realizacije brojnih projekata naših kompanija na ovome tržištu.
Energetski sektor suočio se sa značajnim padom tražnje uzrokovanim smanjenjem obima proizvodnje velikih industrijskih potrošača na domaćem i stranim tržištima, kao i obustavom ili odgodom realizacije najavljenih ambicioznih planova ulaganja u nove proizvodne kapacitete.
Poboljšan je plasman električne energije u izvozu, ali cijene su još znatno niže nego prije recesije.
Kontinuiranim povećavanjem proizvodnje i izvoza “Rafinerije nafte” Brod i “Rafinerije ulja” Modriča, te daljim povećanjem udjela domaćih derivata na tržištu i razmjernim smanjenjem uvoza, ovaj, ranije isključivo uvoznički segment energetskog sektora, sve više se pretvara u jedan od vodećih industrijskih kapaciteta u BiH.
Realizacija najavljenih ulaganja u dostizanje najviših standarda kvaliteta finalnih proizvoda mogao bi uskoro BiH pretvoriti u regionalnog lidera u ovoj oblasti.
Poljoprivreda i proizvodnja hrane jeste sektor koji kontinurani rast cijena pretvara u jedan od najprofitabilnijih u svijetu, ali u BiH ovaj profit ostvaruju najvećim dijelom trgovci i uvoznici stranih finalnih proizvoda, dok se domaći proizvođači suočavaju s brojnim sistemskim problemima i nelojalnom stranom konkurencijom.
Povećanje državnih podsticaja primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i stimulisanje ulaganja u ovoj oblasti omogućilo bi domaćim proizvođačima da krizu u kojoj su se u recesiji našli i njihovi strani konkurentni konačno iskoriste za povećanje učešća na domaćem tržištu, bez kojeg nije realno očekivati izvoznu ekspanziju.
