BEOGRAD, Za pokriće dijela kamata na planirane subvencionisane kredite za razvoj stočarske proizvodnje država će iz budžeta izdvojiti, kako „Novosti“ saznaju, 1,27 milijardi dinara. Plan je da se obezbjede jeftini krediti za cjelokupnu stočarsku proizvodnju, kako govedarsku, tako i za proizvodnju svinja.
– Uveliko traju razgovori sa bankarima o mogućnostima za najbolji plasman kredita – tvrde u Ministarstvu poljoprivrede i trgovine. – Očekujemo da će uskoro, već poslije praznika, biti poznati detalji kreditiranja. Čim bude postignut dogovor, obaviće se još jedna konsultacija sa vodećim proizvođačima i poslije toga donijeti uredba o uslovima davanja kredita. Pozajmice će biti kratkoročne (za sezonske i tekuće poslove), kao i za ulaganja u nabavku nove mehanizacije i izgradnju infrastrukturnih objekata.
Bankari, s druge strane, potvrđuju da su vodili određene razgovore sa predstavnicima Vlade o novom programu za poljoprivrednike. O detaljima je, kako kažu, još rano govoriti, ali je skoro izvjesno da će on biti dostupan zainteresovanima već u junu ove godine.
Međutim, stručnjaci i stočari su upozorili da je – poslije loših iskustava sa kreditima koje su mnogi stočari uzimali, a zatim, zbog naglog pada cijene svojih proizvoda, nisu bili u mogućnosti da ih vrate – neophodno da kredite prati i kompletna dugogodišnja strategija razvoja stočarstva, odnosno stabilizacija kompletnog ciklusa proizvodnje u toj grani.
– Stanje koje sada imamo u stočarstvu, kolateralna je šteta nedostatka dugoročne strategije razvoja poljoprivrede – kaže Gordana Ristić, predsjednik Poslovnog udruženja za stočarstvo „Zajednica stočarstva“ u Beogradu. – U takvoj situaciji, najava povoljnih kredita je izuzetno dobra vijest, koja nam daje mogućnost da uradimo značajne pomake u našoj grani. Smatram da bi pravi korak koji bi Ministarstvo trebalo da preduzme bilo uređenje sistema poslovanja, kako bi stočari, poslije svakog turnusa proizvodnje, imali zaradu i ne bi zavisili od turbulencija na tržištu.
Za tako nešto, dodaje Ristićeva, neophodno je okupiti stručnjake iz svih grana poljoprivrede i prehrambene industrije – od ratarstva, preko proizvodnje stočne hrane, do prerade mlijeka i mesa.
– Tek kada se svi uslovi proizvodnje stave na papir, stočari će odlučivati da uzimaju kredite – kaže Ristićeva. – U isto vrijeme, i ratari će moći da odrede koliko će stočne hrane da proizvode, a mljekare i klanice će znati koliku stočarsku proizvodnju mogu da očekuju.
Vladan Babić, iz Kuzmina, vlasnik farme svinja, takođe smatra da je najava povoljnih kredita veoma dobra vijest za stočare.
– Naravno, sami krediti, bez stabilizacije tržišta, neće mnogo značiti – kaže Babić. – Stočari će se teško odlučivati za kredite ako nisu sigurni kako će da ih vrate. Mnogi su se već „opekli“ kreditima koje nisu mogli da vraćaju, upravo zbog nestabilnog tržišta, tako da su sada izuzetno oprezni. Međutim, nadu da će stvari krenuti nabolje, uliva i podatak da je šest klanica dobilo dozvole za izvoz u Rusiju. Ako bi krenuli izvozni poslovi, i ako bismo uspostavili kooperantske odnose kakve smo ranije imali, stvari bi brzo krenule nabolje.
Donijete mjere
Vlada Srbije potvrdila je u četvrtak namjere Ministarstva trgovine i poljoprivrede da za kamate na kredite poljoprivrednicima bude izdvojeno 1,27 milijardi, umjesto dosadašnjih 700 miliona dinara.
Pored toga, za podršku u razvoju poljoprivrednih stručnih službi, za unapređenje kvaliteta zemljišta, za veterinarske mjere i mjere unapređenja zdravstvenog stanja životinja namijenjeno je 1,74 milijardi dinara.
Iz budžeta će za podsticanje izvoza poljoprivrednih proizvoda biti izdvojeno 30 miliona dinara. Interesantno je da je ranijim programom raspodjele sredstava subvencija za ovu namjenu bilo planirano 600 miliona dinara.
Vraćanje – problem
Radomir Bagić, iz Mošorina, sela poznatog po proizvodnji mlijeka, takođe kaže da će se farmeri teško odlučivati da uzmu kredite, posebno ako budu vezani uz evro ili neku drugu stranu valutu.
– Pravo rješenje bi bilo da nam se ponude krediti koji se vraćaju u robi, odnosno u mlijeku ili mesu – kaže Bagić.
– Mi, naime, proizvodimo mlijeko i meso, a ne evre, a i sami prerađivači u takvoj situaciji ne bi bili oštećeni, jer bi dobili sirovine po povoljnoj cijeni. Novosti
