BON, Simboličnim pritiskom na dugme kancelar Angela Merkel pustila je u pogon prvo postrojenje za dobijanje struje iz energije vjetra – eolski park, na Baltičkom moru.
Jedanaest vjetrenjača ubuduće će proizvoditi struju koja je dovoljna za snabdijevanje pedesetak hiljada domaćinstava. Kako bi, prema izvještajima u medijima, i posljednja nuklearna elektrana u Njemačkoj trebalo da bude isključena za samo deset godina, za Merkelovu su eolski parkovi novo poglavlje u snabdijevanju energijom.
Već danas u Njemačkoj se okreće 21 000 vjetrenjača i one pokrivaju oko sedam odsto potreba za strujom. Prema jednom istraživanju, taj udio bi mogao da poraste čak na 65 procenata, a kako vjetar na moru duva češće i ravnomjernije, mnogi budućnost eolskih parkova vide na Sjevernom moru, gdje je već mnogo vjetrenjača, te na Baltiku.
Njemačka vlada zamislila je da eolski parkovi do 2030. godine zamijene 20 nuklearnih elektrana i obezbjeđuju struju za 25 miliona ljudi. Istina, proteklih godina projekti su odgađani prije svega zbog problema u povezivanju sa prenosnom mrežom i velikih troškova prilikom tog povezivanja.
“Moramo da iskoristimo povoljan trenutak i uklonimo sve prepreke. Moramo svima jasno reći: ako želimo da brzo dođe vrijeme obnovljivih energija, onda svi moraju biti spremni da daju svoj doprinos”, rekla je Angela Merkel.
Međutim, mnogi smatraju da je euforija – u vezi sa strujom iz vjetra – pretjerana. Tako upozoravaju da se barata brojkama i kilovatima koji su samo na papiru i da se prilikom oluje ili zatišja ne okreće nijedna vjetrenjača.
U tim situacijama struja koja nedostaje mora biti nadoknađena iz konvencionalnih elektrana. Osim problema povezivanja sa elektromrežom, nije još riješen ni problem skladištenja struje od vjetra.
Bune se i građani zbog narušavanja izgleda okoline kada su vjetrenjače na kopnu, a ekolozi upozoravaju da nisu ispitane posljedice po morski svijet u slučaju kada se one postavljaju u moru. Najzad, nema nikakvih podataka o sudarima ptica selica sa vjetrenjačama.
