BEOGRAD, Uprkos jačanju domaće valute, cijene u Srbiji ne prestaju da rastu. Do kraja ovog mjeseca, tvrde trgovci, potrošače čekaju nova poskupljenja slatkiša, smrznutog povrća, ribljih konzervi, instant kafe, vode, piva i sredstava za ličnu higijenu. Cijene ovih proizvoda biće uvećane od dva do 16 odsto.
Znajući da su proizvođači i uvoznici svako poskupljenje svojih proizvoda najčešće pravdali slabljenjem kursa dinara, mnogi građani očekivali su da će jačanje domaće valute sada dovesti do pada cijena u maloprodaji. Do toga, međutim, nije došlo, a kako kažu stručnjaci, i neće jer praksa pokazuje da uvoznici i proizvođači kursne oscilacije po pravilu koriste za ostvarivanje ekstrazarade.
Dinar je u odnosu na evro posljednjih dana dostigao rekordnu vrijednost od početka godine. Srednji kurs evra 1. januara iznosio je 105,5 dinara, a juče 99,1 dinar. Istovremeno, cijene svih namirnica su rasle. Inflacija je u Srbiji u martu iznosila 2,6 odsto, dok je rast potrošačkih cijena u prva tri mjeseca ove godine dostigao 5,5 procenata.
Na osnovu cjenovnika koji su trgovcima dostavljeni tokom aprila slatkiši kompanije „Biolend“ ove nedjelje poskupjeli su za tri do pet, a sredstva za ličnu higijenu kompanije „Mauricijus“ za dva do 10 odsto. U narednim danima slijedi poskupljenje slatkiša kompanije „Žitoprerada” za sedam odsto, „lav” piva za 2,4, voda kompanije „Mivela” za 15, a tunjevine i sardine u konzervi kompanije „Lmx“ za 16, odnosno šest procenata. Kompanija „Nestle” najavila je poskupljenje nes kafe „2u1” i „3u1” za šest odsto, nes kafe „gold“ i kapućina za pet, a smrznutog povrća „jupik” za 4,3 do 14,4 procenta. Do kraja maja, za pet odsto poskupjeće i pelene „suprims” i higijenski ulošci „boni fil fajn” kompanije „Drenik”.
Ovakva situacija, kako kaže Aleksandar Stevanović, saradnik Centra za slobodno tržište, ne treba nikoga da čudi jer je praksa i ranije pokazala da, kad dinar jača, cijene ne padaju. On ističe da kurs dinara oscilira pod dejstvom monetarne politike koja se kod nas vodi, te da je jačanje domaće valute u ovom momentu loša vijest za izvoznike, a dobra vijest za one koji su se kreditno zadužili u evrima.
– Trend jačanja dinara neće potrajati. Svi vjeruju da je jačanje dinara vještačka tvorevina, zbog čega uvoznici ne žele da spuste cijene i prodaju robu po tekućem kursu. Jednostavnije je da se od oscilacija kursa štite preko leđa potrošača – kaže Stevanović.
Da vrijednost domaće valute jača zahvaljujući kratkoročnim finansijskim transakcijama koje stimuliše Narodna banka Srbije kroz povećanje referentne kamatne stope, smatra Saša Đogović, saradnik Instituta za istraživanje tržišta.
– U tom smislu, logično bi bilo da na tržištu dođe do pada cijena bar uvoznih proizvoda. Ovdašnji menadžeri vrlo lako podižu cijene kada dođe do pada vrijednosti dinara. Ali isto tako rigidno i sporo obaraju cijene kada domaća valuta ojača jer za to vrijeme žele da ostvare određene zalihe i dobit, računajući da dinar vrlo lako može da prokliza nadole – kaže Đogović.
Ekonomista Miodrag Zec ističe da se s postojećim kursom sada vrši preraspodjela dohotka unutar zemlje, gdje, kaže, gube izvoznici, ali i devizni povjerioci, kojima sve više deviza treba za kupovinu osnovnih životnih namirnica.
– Tako se nagrađuju uvoznici, a ne izvoznici, kao i dužnici, a ne štediše i povjerioci – kaže Zec i dodaje da će jačanje dinara imati negativne posljedice pošto efikasnost privrede nije porasla.
U tom smislu, kaže, doći će do rasta cijena na domaćem tržištu, ali i do sigurnog daljeg pada izvoza. Onog momenta kada država počne da vraća dugove, dinar će početi da pada, što na dugi rok neće imati dobre posljedice, upozorava Zec.
Šta će poskupjeti u maju
• Slatkiši 3-7%
• Smrznuto povrće 4,3-14,4%
• Riblje konzerve 6-16%
• Instant kafa 5-6%
• Voda 15%
• Pivo 2,4%
• Pelene 5%
Blic