BANJALUKA, Udruženja potrošača upozoravaju da je voće i povrće koje se prodaje na pijačnim tezgama, naročito van sezone, zagađeno pesticidima i da jabuka ili paradajz ne mogu da izgledaju kao plastični a da nisu hemijski „dopingovani“. I semberski pčelari kažu da posljednjih godina primjećuju da im pčelinja društva, zbog povećane upotrebe hemikalija na poljima i u voćnjacima, tiho izumiru.
U prilog činjenici da se pesticidi koriste prekomjerno je i ogromna količina pesticida koja se uvozi, a prisustvo opasnih hemikalija potvrdila su i neka od istraživanja stručnjaka Poljoprivrednog instituta RS. Međutim, zvanične institucije uvjeravaju da je hrana koju jedemo – bezbjedna.
U Inspektoratu RS kažu da su u 2010. godini iz uvoznih pošiljaka uzeli oko 270 uzoraka voća i povrća za laboratorijsko ispitivanje, a u unutrašnjem prometu oko 50 uzoraka koji su odnijeti na ispitivanje ostataka pesticida i mikotoksina. Svi rezultati ispitivanja, tvrde, bili su uredni. Međutim, šef Zavoda za agrohemiju i agroekologiju u banjalučkom Poljoprivrednom institutu Tihomir Predić kaže da se o prisustvu pesticida ne može zaključivati na osnovu nekoliko analiza. Podsjeća da laboranti rade po zakonima iz bivše SRFJ, sa skromnom opremom i ograničenim sredstvima. Na zahtjev Agencije za bezbjednost hrane BiH analizirali su 300 uzoraka voća i povrća i u tri odsto slučajeva pronašli veći nivo pesticida od dozvoljenog.
– Učestvovali smo i u projektu grada Banjaluke gdje smo analizirali povrće i voće iz klasične, integralne i organske proizvodnje. Te analize su pokazale da je zelena salata proizvod kod kojeg se najčešće mogu pronaći ostaci pesticida. Od dvanaest uzoraka salate iz integralne proizvodnje u tri je bilo pesticida, a u jednom uzorku više od dozvoljenog. Od 18 uzoraka iz intenzivne proizvodnje pet je odskakalo od dozvoljenog nivoa pesticida – kaže Predić. Zaključili su da je veća kontrola proizvođača – neophodna. Predsjednik Udruženja pčelara iz Bijeljine Budimir Gavrić kaže da ne zna za rezultate naučnih istraživanja, ali su mu vrlo dobro poznate štete koje trpe. – Zbog pesticida nemamo masovnih gubitaka, nego postepeno osipanje društava. To je naročito izraženo u vrijeme cvijetanja voćnjaka, jer neki poljoprivrednici i tada upotrebljavaju hemikalije. Takođe, trpimo štete i zbog tretiranja kukuruza, jer se neke hemikalije provuku sve do cvijeta – objašnjava Gavrić.
Predsjednik Udruženja „Ekopotrošač“ Radenko Đurica kaže da je enormna količina pesticida koja se uvozi u BiH alarmantna i dokazuje da njihova upotreba prelazi dozvoljeno. Prilikom prskanja voća ili povrća poljoprivrednici se vode isključivo ekonomskom logikom.
– Mnogo poljoprivrednika koristi hemijska sredstva na svoju ruku. Često se kaže da je to savjetovanje skupo, ali je daleko skuplje trovanje ljudi, pčela, riba – kaže Đurica. Smatra da se institucije previše uzdaju u to da će poljoprivrednici pesticide koristiti po uputstvu, zaboravljajući da se etike preštampavaju, rokovi mijenjaju, a skladištenje je, takođe, upitno. On kaže da je u RS i BiH prije rata udio bolesti karcinoma, kao posljedice higijenski neispravne hrane, iznosila 4,9 odsto, a poslije rata brojka se povećala na 23 odsto.
Ti podaci, upozorava, dovoljno govore.
Predsjednik Pokreta potrošača RS Dragutin Bošković kaže da kupci često posežu za onim povrćem koje im je lijepo na oko, odnosno ima pravilan izgled i jarku boju. Kaže da ne zna koliko su proizvođači obrazovani, odnosno da li znaju u kojoj mjeri su pesticidi dozvoljeni. S druge strane, potrošačima ostaje da pretpostavljaju da je ono što se nalazi na pijačnim tezgama i ispravno.
– Voće i povrće, bez obzira na sezonu, može se kupiti tokom cijele godine, a koliko ono u hladnjačama gubi na kvalitetu, to ne znamo – kaže Bošković. Međutim, dodaje da je korišćenje hemijskih sredstva vjerovatno nužno kako bi se dobila jabuka koja po sebi nema nikakve fleke i izgleda kao da je plastična. Jedina preporuka potrošačima jeste da voće i povrće dobro operu. Blic
