BANJALUKA, Do 2016. godine u Srpskoj bi, prema strategiji razvoja poljoprivrede, trebalo pokušati vratiti proizvodnju pšenice na prijeratni nivo tako da zadovoljava domaće potrebe, i to na površinama od 60 000 do 70 000 hektara, uz prinos od četiri do pet tona, rekao je direktor Poljoprivrednog instituta Srpske Mihajlo Marković.
Marković je nakon sastanka sa ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske Miroslavom Milovanovićem istakao da se Programom proizvodnje merkantilne i sjemenske pšenice u Srpskoj želi postići to da putem Instituta bude obezbijeđeno što više domaćeg sjemena.
On je istakao da se ove godine očekuju kreditna sredstava Svjetske banke i od Ministarstva poljoprivrede da bi se izgradile dodatne laboratorije i obezbijedila oprema u Institutu.
Marković je podsjetio da u Poljoprivrednom institutu postoje dva zavoda koja imaju labaratorijsku opremu, i to Zavod za agrohemiju i agroekologiju gdje se kontrolišu stočna hrana, pesticidi, teški metali i zemljišta, a drugi je Zavod za biotehnologiju i sjemenarstvo.
Ministar Milovanović rekao je novinarima u Banjaluci da je danas posjetio Institut kako bi mu bio predstavljen Program proizvodnje merkatilne i sjemenske pšenice za potrebe Srpske, da se vidi kako je taj program pripremljen i koliko može da zaživi.
”Ova posjeta proistekla je na nakon sastanka od prije deset dana na kojem su bili predstavnici Instituta, proizvođača pšenice i mlinara, na kojem je donesen zaključak da je Institut zadužen da pripremi Program proizvodnje merkatilne i sjemenske pšenice u Srpskoj”, rekao je Milovanović, koji je posjetio i laboratorije Instituta.
Direktor najvećeg mlinsko-prerađivačkog preduzeća u Semberiji – “Žitoprometa” Slaviša Gligorević ranije je rekao da domaći proizvođači loše prolaze sa pšenicom jer ne primjenjuju, kako je rekao, ozbiljne agrotehničke mjere, te sa rodom od 3,5 tona po hektaru ne mogu biti konkurentni na tržištu.
U Semberiji, najvećoj žitnici u Srpskoj, pšenicom je zasijano 12 456 hektara. Prosječan višegodišnji prinos pšenice je oko četiri tone po hektaru.
