BANJALUKA, Kupovna moć građana Republike Srpske i Federacije BiH iz godine u godinu opada, a trenutno je čak za 70 odsto manja od evropskog prosjeka.
Nezaposlenost gotovo pola miliona ljudi u zemlji i podatak da 600.000 živi ispod granice siromaštva učinili su da je kupovna moć građana BiH, prema podacima Eurostata, tri puta manja od prosjeka u Evropskoj uniji.
Konstantan rast cijena prehrambenih namirnica i povećanje troškova stanovanja i režija značajno su oslabili kupovnu moć većine građana, a posebno nezaposlenih i penzionera.
Sekretar Pokreta potrošača RS Dragovan Petrović kaže, za “Novosti”, da su za podmirivanje potreba sindikalne potrošačke korpe četvoročlane porodice od 1.600 maraka potrebne čak tri prosječne plate u RS.
– Na hranu ide oko 60 odsto potrošačke korpe. Penzioneru sa prosječnom penzijom od oko 300 maraka potrebno je pet penzija da zadovolji osnovne životne potrebe – rekao je Petrović.
U ovom pokretu posljednjih mjeseci nisu zabilježili drastičan rast cijena hrane, ali su primjetili sezonski rast cijena povrća. Navode da je došlo i do blagog rasta cijena mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda.
Penzionerka Mara Babić iz Banjaluke, čija penzija iznosi 290 maraka, kaže za “Novosti” da svojim mjesečnim primanjima ne može da podmiri ni osnovne životne potrebe.
– Za struju i vodu mjesečno dajem 50 KM, za lijekove 30, tako da mi u toku mjeseca dnevno za hranu ostaje nešto manje od sedam maraka – kaže Mara.
Pad kupovne moći građana najviše su osjetili prodavači na pijacama.
– Narod nema para. Sve slabije kupuju voće i povrće. Nekada smo znali dnevno da prodamo po stotinu kilograma voća i povrća, a sada samo desetak – kaže za “Novosti” prodavac na banjalučkoj pijaci Simo Račić.
Ekonomisti ocijenjuju da je pad kupovne moći posljedica velike nezaposlenosti i gašenja velikih privrednih sistema, a da je jedino rješenje za jačanje kupovne moći građana u otvaranju novih radnih mjesta i stvaranju nove proizvodne vrijednosti.
Jedino Albanija iza Bosne
Albanija ima za jedan bod lošiju kupovnu moć od BiH. Srbija je 65 odsto ispod evropskog prosjeka, Crna Gora 60 odsto, dok Turska ima 52 odsto kupovne moći. Najbolja situacija je u Hrvatskoj, koja zaostaje 39 odsto za prosječnim nivoom. Najbogatija zemlja EU je Luksemburg, a najsiromašnija Bugarska, podaci su Eurostata. Novosti
